Francuski istoričar i geopolitikolog Aleksi Trud rekao je da, na srednjoročne staze, kroz pet do šest godina, vidi najprije jaku autonomiju Republike Srpske u BiH, zatim odvajanje referendumom, a kasnije i pripajanje Srbiji, sa kojom će ući u EU.
– Ako Srbi dobiju malo ili ništa u svom istorijskom regionu Kosovu i Metohiji, onda kao direktna posljedica toga ostaju otvorena vrata za ubrzavanje podjele BiH, jer nema razloga da Srbi u BiH ne urade isto što i Albanci na Kosovu – rekao je on za Večernje novosti.
Trud je ocijenio da dobri odnosi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i Francuske Emanuela Makrona mogu da doprinesu bržem ulasku Srbije u EU, ali da u tom slučaju vidi ulazak cijelog bloka, odnosno neke vrste federacije, koju će Srbija stvoriti sa Republikom Srpskom, i carinskim ili ekonomskim sporazumom sa Makedonijom.
Upitan šta bi Srbija, u ovako nepovoljnim okolnostima, mogla da dobije u pregovorima o kosovskom pitanju, Trud je rekao će uspjeh biti ako dobije sjever Kosova, ali daje zato mnogo veći optimista kada je riječ o Republici Srpskoj.
– Baš zbog razvoja situacije oko Kosova vidim prostor da se Srpska još više približi Srbiji. Ako Srbi dobiju malo ili ništa u svom istorijskom regionu, na Kosovu, vrata direktno, kao posljedica toga, ostaju otvorena za ubrzavanje podjele BiH. Ako Albanci urade ono što misle da mogu na Kosovu, nema razloga da to ne urade i Srbi u BiH – kaže Trud.
On je napomenuo da Moskva podržava vlasti u Srpskoj, te da je, kako tvrdi, dogovoreno skoro otvaranje ruske vojne baze u Banjaluci, a postoji i podrška u energetici i transportu.
Kaže da Kina veoma podržava Beograd i Banjaluku, a da u BiH već faktički postoje dva entiteta, koji funkcionišu kao dvije države.
On je naveo da je sve to, uključujuči i situaciju sa Katalonijom u Španiji, posljedica aktuelnih događaja na Kosovu, što će se nastaviti i sa ostalim regionima, tako da će EU postati i zaista “Evropa regiona”, jer “u redu” već čekaju Baskija, Andaluzija, Korzika…
Trud smatra da će predstojeća runda dijaloga Beograda i Prištine početkom septembra biti ključna, a da bi konačni dogovor, prema njegovim informacijama, trebalo da bude postignut u Parizu 11. i 12. novembra na marginama proslave stogodišnjice pobjede saveznika u Prvom svjetskom ratu.
– Nije isključeno da ovaj simbolični trenutak donese Beogradu povoljnu klimu za dogovaranje bar oko nekih detalja. Ne bi bilo ništa neobično da Srbija u posljednjem trenutku, kao što je bivalo kroz istoriju, uspije da postigne povoljno rješenje – kaže Trud.
On smatra da bi taj pretpostavljeni dogovor mogao da zaživi na proljeće sljedeće godine, prije izbora za novi saziv Evropskog parlamenta, jer sadašnji sastav Evropske komisije namjerava da to završi tokom svog mandata i ne žele da se oteže unedogled.
Trud smatra da je manevarski prostor Srbije za rješavanje kosovskog pitanja veoma mali, da je pritisak EU i SAD veoma jak, a u posljednjih šest mjeseci sve jači, te dodaje da je pesimista po pitanju da bi Srbija mogla da dobije Zajednicu srpskih opština kao minimum utvrđen Briselskim sporazumom.
– NATO na terenu de facto podržava prištinske vlasti, a na međunarodnom planu takođe postoji jaka podrška EU i SAD. Albanci su sve dobili i nemaju interes da bilo šta daju. Riješeni su da idu do kraja. Pribojavam se da bi Beogrdu mogli da ponude samo zaštitu manastira i nekoliko enklava kao što su Gračanica ili Štrpce – naveo je Trud.
