Ja sam čovjek mira i kao srpski član Predsjedništva BiH neću raditi na štetu bilo koga, ali ću beskompromisno braniti interese mog naroda i Republike Srpske.
Ovo u intervjuu za Srpskainfo ističe kandidat SNSD-DNS-SP za srpskog člana Predsjedništva BiH Milorad Dodik, govoreći o prioritetima u svom radu ukoliko bude izabran na tu poziciju.
Šta građani Srpske mogu da očekuju od vas u naredne četiri godine, ako pobijedite na izborima za srpskog člana Predsjedništva BiH?
Naravno da ću pobijediti. U Predsjedništvu se neće moći donijeti nijedna odluka koja bi bila na štetu Srpske, a takve odluke su se donosile u prethodne četiri godine uz prećutnu ili izričitu saglasnost Mladena Ivanića. Samo jedan primjer – on nije uradio ništa da spriječi izvođenje vojne vježbe NATO i Oružanih snaga BiH na Manjači sljedeće godine, sa raketama osiromašenog uranijuma. Ja to neću dozvoliti, kao što sam i ranije to rekao. Svi znamo da Srpska prema Dejtonskom sporazumu posjeduje niz nadležnosti koje su pravnim nasiljem visokih predstavnika prenijete na BiH. Iskoristiću sve mehanizme, mogućnosti i kapacitete da Srpskoj vratim oduzete nadležnosti. Posebno ću raditi na tome da zajedničke institucije poštuju Ustav koji ne predviđa ovakav njihov status. Podsjetiću vas da je Savjet ministara, prema Ustavu, samo pomoćni organ Predsjedništva i sve ustavne izvršne nadležnosti moraju se vratiti Predsjedništvu.
U čemu su ključne razlike Vaše politike u odnosu na glavnog protivkandidata?
Ja sam uvijek bio čovjek i političar jasnih stavova, a moj protivkandidat je političar sa zadrškom, uvijek iz neke komotne pozadine, čija je osnovna karakteristika pasivnost i neobaviještenost. Svaka funkcija na koju vas bira narod RS je više nego važna i ne mogu da prihvatim da na jednoj takvoj funkciji bude neko ko se uvijek pravda kako nije znao za određene događaje i dešavanja. Ne smije se biti naivan i na svaki pokušaj nanošenja štete Srpskoj mora se reagovati. U suštini, ja ću biti srpski član Predsjedništva i tako ću se i ponašati, za razliku od Ivanića koji se u ovoj kampanji određuje samo kao član Predsjedništva. Na njegovim bilbordima i plakatima ne piše srpski član, već samo član. Ponovo se dodvorava bošnjačkim biračima, koji su mu 2014. donijeli pobjedu nad Željkom Cvijanović.
Da li srpski član Predsjedništva više treba da bude u Sarajevu ili da svoje aktivnosti izmjesti u Srpsku?
Od ponedjeljka, kada postanem srpski član Predsjedništva BiH, ja nastavljam svoj život u Laktašima, Banjaluci i Republici Srpskoj. Vi znate da Sarajevo nije meni omiljeno mjesto, ali u njega idem zato što sam sada tamo potreban Republici Srpskoj i mom narodu. Naravno da ću ići na neke sastanke u Sarajevo, ali ću strane delegacije dočekivati u Banjaluci i Istočnom Sarajevu, kao što sam to činio kao predsjednik RS.
Šta su, prema Vašem mišljenju, ključni izazovi i problemi RS u budućem periodu?
Republika Srpska je stvorena prije rata, odbranjena u odbrambeno-otadžbinskom ratu, potvrđena Dejtonskim sporazumom. Ni danas nije prestala potreba za odbranom naše države i mi nju i danas branimo, našom politikom u BiH, ali i diplomatskim sredstvima. Nema više oduzimanja nadležnosti Srpskoj, ali se mora sasjeći i svaki pokušaj da se Srpska svede na praznu „ljušturu“. Kao što smo i do sada branili Srpsku, odbranivši Policiju RS ili 9. januar, naš Dan Republike, ili kada smo izdejstvovali mehanizam koordinacije koji u potpunosti uvažava Srpsku i onemogućava donošenje bilo kakve odluke bez stava institucija Srpske, tako ćemo raditi i u budućnosti. Naš osnovni zadatak, mene, Željke Cvijanović kao predsjednika RS i naše buduće Vlade, biće odbrana stabilnosti Srpske i njenih nadležnosti, sa akcentom na povratak svega što je Srpskoj oduzeto. Pred nama su i ciljevi koje smo postavili, a koji se tiču povećanja plata i penzija. Prosječnu platu u Srpskoj ćemo već u narednoj godini povećati na hiljadu maraka, s ciljem da bude i veća, kao i da penzije dođu do prosjeka od 600 KM. Najveća zaposlenost otkako postoji Srpska pokazuje vitalnost naše ekonomije i naših privrednika. To je osnov za dostizanje broja od 300.000 zaposlenih, jer je svako novo radno mjesto nova pobjeda RS i rješenje jednog problema u Srpskoj.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Ima li ovakva BiH dugoročnu budućnost ili je bliže razlazu?
Pred BiH u narednom periodu stoje dvije mogućnosti: ili da postoji kao Dejtonska tvorevina sa nadležnostima koje su garantovane entitetima ili nepovratno ide ka mirnom razlazu. Mi jesmo za dejtonsku BiH, pod uslovom da se poštuju i uvažavaju sva tri konstitutivna naroda i oba entiteta, ali nažalost Bošnjaci nisu svjesni da je oni najviše ruše time što nama uskraćuju ono što nam pripada, a to su naše nadležnosti i naša prava garantovana međunarodnim pravom i Dejtonskim sporazumom. Ako drugi ne žele da poštuju ustavnu poziciju Srpske, onda ne mogu ni od nas očekivati da poštujemo bilo šta osim RS i, naravno, Srbije. Dakle, ako Srpska ne bude uvažavana na prostoru koji se zove BiH, sigurno je da postoji mjesto gdje smo voljeni i poštovani. Vjerujem da svi znaju koje je to mjesto.
Da li je u naredne četiri godine moguće očekivati približavanje dva politička bloka u Republici Srpskoj oko ključnih nacionalnih pitanja i ko treba da učini prvi korak?
Kao predsjednik RS bezbroj puta sam inicirao taj prvi korak kako bismo došli do nacionalnog konsenzusa i pozivao sam vodeće ljude iz opozicije na razne sastanke. To što se oni nikada, ili skoro nikada, nisu pojavili na sastancima od nacionalnog interesa najviše govori o njima i o tome koliko je njima stalo do RS i njenih građana. Oni su radije išli kod Bakira Izetbegovića. Moja ruka će uvijek biti ispružena prema svim političkim faktorima iz Srpske, a u cilju odbrane nacionalnih interesa, jer Srpska je iznad svakog pojedinca, stranke ili organizacije. Povjerenje koje mi naš narod ukazuje na svim izborima u poslednjih 12 godina i sedam uzastopnih izbornih pobjeda doživljavam kao odgovornost i obavezu da uvijek težim narodnom jedinstvu i radim isključivo u interesu i u skladu sa voljom naroda.
Ambasadori Republike Srpske
Može li se i na koji način spriječiti samovolja ambasadora BiH, budući da je za svako odluku te vrste potrebna saglasnost sva tri člana Predsjedništva BiH?
Ne samo da može, nego i mora, jer su u DKP mreži trenutno u većini ljudi koji rade isključivo u interesu jedne politike, a to je sarajevska centralistička politika. Prva stvar koju ću uraditi u ovoj oblasti je sređivanje stanja u kvoti koja pripada RS. Većina ambasadora koji su imenovani iz naše kvote u posljednje četiri godine od strane Mladena Ivanića nisu radili skoro ništa; oni su svoju službu shvatili kao mogućnost da imaju dobra primanja i lagodan posao umjesto da su radili na promovisanju RS i njenih interesa. Koliko su se naši politički protivnici ozbiljno bavili ovim važnim pitanjem dovoljno pokazuje samo jedna činjenica, a to je da su tipovi poput propalog Slavka Vučurevića danas ambasadori. Ambasadori koje ja budem imenovao će prije svega biti ambasadori Republike Srpske, pa tek onda BiH.
