Danas se navršava 20 godina otkako je NATO, bez odobrenja Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, izvršio oružanu agresiju na tadašnju Saveznu Republiku Јugoslaviju.
U bombardovanju vojnih i civilnih ciljeva u Srbiji smrtno je stradalo oko 2.500 ljudi, dok je njih oko 6.000 bilo ranjeno.
Uprkos tome što su politička rukovodstva Srbije i Republike Srpske, kao i ogromna većina Srba, poučeni negativnim iskustvom iz nedavne prošlosti više puta javno isticali opredijeljenost ka vojnoj neutralnosti, u svjetlu ponovnog polarizovanja svijeta i zategnutih odnosa između Rusije i zemalja okupljenih u NATO i Srbija i Srpska danas se nalaze pod snažnim pritiscima da pristupe Zapadnom vojnom savezu.
Što se tiče opredijeljenja građana cijele BiH za pristupanje NATO, mišljenja su potpuno podijeljena. To su, između ostalog, pokazali i rezultati prošlogodišnjeg istraživanja koje je prezentovao Centar za lobiranje u sklopu Naučno-stručne konferencije pod nazivom: “Vojna neutralnost ili NATO, prednosti i nedostaci”, koja je bila održana u Banjaluci.
Naime, prema rezultatima tih istraživanja, 56 odsto građana BiH je za pristupanje zemlje NATO, 37 odsto je za vojnu neutralnost, dok se 7 odsto ispitanih opredijelilo za novi vojni savez. Međutim, oštre podjele o istom pitanju uočljive su u odnosu na to gdje je ispitivanje provedeno.
Građani Banjaluke su ogromnom većinom za vojnu neutralnost, njih čak 76 odsto, dok je u Sarajevu 72 odsto za pristupanje NATO. Slično je i u Mostaru, gdje se 74 odsto ispitanih opredijelilo za približavanje BiH Zapadnoj vojnoj alijansi.
Što se tiče stavova političara iz vladajućih struktura u Republici Srpskoj i Srbiji, situacija je jasna – vojna neutralnost je neophodna po svaku cijenu. Čak i uz mogućnost da takva odredba, kako kažu, bude uvrštena u ustave Srbije i Republike Srpske.
– Vojna neutralnost je najpametniji izbor ne samo za Republiku Srpsku, već i za čitavu BiH. U svim sukobima najbolje prođu oni koji su neutralni. Međutim, političke podjele, mržnje i ostrašćenosti u BiH izgleda da ne mogu da razumiju to da je vojna neutralnost mnogo bolja od sukoba sa bilo kim – kaže za Insajder predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić.
On dodaje da su mogućnosti Republike Srpske o tome da vojna neutralnost bude ugrađena u njen Ustav raspisivanje referenduma ili da o tome bude saglasan i Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske.
– Za vojnu neutralnost bi glasalo najmanje 90 odsto stanovništva RS, a kako ćemo do toga doći – da li političkim putem ili ustavnim promjenama – to je izazov za sve nas i obaveza u budućnosti – kaže Stevandić.
Član Glavnog odbora Srpske napredne stranke i poslanik te partije u Skupštini Srbije Vladimir Đukanović za Insajder podsjeća da je najviše zakonodavno tijelo u Srbiji još ranije donijelo Rezoluciju o vojnoj neutralnosti te zemlje.
– Svakako da bi to moglo da se stavi i u Ustav Srbije, o tome bi trebalo da se izjasni i narod, ali što se mene tiče tako nešto je poželjno. Јedino se plašim da bi u slučaju promjene vlasti nekom palo na pamet da takvu ustavnu odredbu pokuša da mijenja – kaže Đukanović.
