Predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan izjavio je da nije nemoguće da istanbulska Aja Sofija više ne bude muzej u kom se naplaćuje ulaz i postane džamija u koju je ulaz slobodan, prenosi agencija Anadolija.
Uprava za vjerske poslove Republike Turske 2016. i 2017. godine u Aja Sofiji u toku Ramazana organizovala zajedničko obavljanje molitvi i učenje Kurana, koje su televizije prenosile uživo. Tada je grčka vlada uputila oštre kritike zbog ovog vjerskog obreda.
Doktorand Fakulteta političkih nauka, specijalizovanog za religijsko-politička pitanja i pitanja islamskog fundamentalizma, Milan Vukelić, kaže da ova izjava turskog lidera nije iznenađenje.
– Poslije pada Konstatinopolja 1453, tadašnja pravoslavna crkva postaje džamija i to ostaje do 1931. Tada su zvona, oltar i druge hrišćanske relikvije uništene, a dodati su islamski elementi poput minareta i tako dalje. Poslije 1931. džamija je bila zatvorena i od 1935. godine ona zvanično postaje muzej. Od tada islamski fundamentalisti nastoje da od nje ponovo naprave džamiju, što se u potpunosti poklapa sa neoosmanističkom politikom koju zastupa Redžep Tajip Erdogan -objašnjava Vukelić.
On vjeruje da je turski predsjednik ozbiljan u svojoj namjeri da Aja Sofiju pretvori u džamiju.
– Mislim da je Erdogan proizvod jednog islamističkog ’bekgraunda‘ koji se zaista zalaže za tu ideju, a to je svojim postupcima do sada više puta pokazao. U tom smislu treba imati u vidu samu ideologiju neoosmanizma, koja zagovara obnovu uticaja Osmanskog carstva i predstavlja suprotnost sekularnom kemalizmu, koji su islamski fundamentalisti predstavljali kao glavni kamen spoticanja i razvoja Turske – napominje Vukelić.
Kako kaže, od dolaska Erdogana na vlast, prvo kao premijera 2003. godine, a potom i kao predsjednika Turske, ova ideologija sve više uzima maha i postaje sve zastupljenija u turskom društvu.
– Zato Erdoganova izjava da Aja Sofija može u budućnosti postati džamija predstavlja samo rezultat te neoosmanističke politike za koju se on zalaže. Vjerujem da ta politika predstavlja opasnost ne samo za Tursku već i za sve teritorije koje su nekada bile dio osmanskog carstva – ukazuje Vukelić.
Na pitanje koliko je realno da Aja Sofija promijeni namjenu, s obzirom na to da se od 1985. godine nalazi na listi svjetske kulturne baštine Uneska, sagovornik Sputnjika kaže da je to u ovom trenutku malo vjerovatno.
– Međutim, u slučaju jačanja islamskog svijeta i širenja tog rastućeg fundamentalizma, postoji mogućnost da se to dogodi – zaključuje Vukelić za Sputnjik.
Podsjetimo, nekada najveću crkvu hrišćanskog naroda sagradio je rimski car Јustinijan. Godine 532. izdao je nalog za izgradnju crkve “kakve nije bilo od vremena Adama i kakve nikada i nigdje više neće biti” na mjestu crkve koju je izgradio Teodosije Drugi, a koja je izgorila u vrijeme vladavine cara Јustinijana.
Po nalogu cara, Aja Sofiju, odnosno Svetu Sofiju, punih pet godina zidalo je 10.000 radnika. Petnaest godina kasnije građevina je osveštana, a punih hiljadu godina ona je predstavljala najveću crkvu hrišćanskog naroda, sve dok Mehmed Drugi, po osvajanju Konstantinopolja, nije naredio da crkva postane džamija i simbol trijumfa Turaka Osmanlija i nadmoći islama.
Erdoganovu najavu svakako bi trebalo tumačiti i u svjetlu aktuelne kampanje za važne lokalne izbore u toj zemlji.
