Dvadeset četiri godine nakon ratnih zbivanja, na području Oštre Luke , još je oko 2.600.000 metara kvadratnih površine, koja predstavlja sumnjivu minsku površinu. U posljednjih deset godina, tri lica su smrtno stradala od minsko eksplozivnih sredstava, na području Oštre Luke.
Minska područja su ratna zaostavština, koja predstvlja ogroman problem lokalnom stanovništvu.
– Život pored mina u blizini baš je težak, pogotovo što unučad živi u istom domaćinstvu, djeca često izlaze i do šume pogotovu kad bude gljiva. U blizini ima i lovačka kućica, a sve je tu minirano baš oko ovog tu djela, i onda smo uvijek u opasnosti – priča Zdravko Vasiljević, mještanin sela Koprivna.
Opština bogata šumom, suočava se sa velikim požarima, koji često zahvate minirana područja. Dodatni problem predstavljaju nesavjesni građani, koji uklanjaju, propisno postavljene znakove.
– Nemali broj tih tabli za obilježavanje završava na privatnim objektima. S druge strane probleme nam prave nepristupačan teren i povelik broj minskih polja na području naše opštine – poručuje Dejan Mastikosa, komandir Vatrogasne jedinice Oštra Luka.
Potencijalna minska polja su čitavom dužinom granice između Oštre Luke i Federacije BiH, i to na površini od stotinak kilometara.
– Opština Oštra Luka, na žalost nije u stanju da izađe sa ovim problemom. Nismo ni materijalno ni kadrovski osposobljeni ad se uhvatimo u koštac sa tim – bespomoćan je Dragan Stanar, načelnik opštine Oštra Luka.
Milioni metara kvadratnih, na području Oštre Luke i dalje predstavljaju potencijalnu opasnost. Deminerski timovi Republičke uprave civilne zaštite, od juna prošle godine su na terenu.
– Otkrili smo i uništili 29 mina i jedno neeksplodirano ubojno sredstvo. Naravno to nije ni kraj ovog posla čak ni na ove tri cjeline koje smo otvorili, a imamo još dvije – istakao je Ranko Marić, pripadnik deminerskog tima Republičke uprave civilne zaštite.
Startegija za deminiranje u Bosni i Hercegovini daje rok, da mine do 2025. godine budu prošlost. Do tada poruka jasna – oprez nije na odmet.
