Samo u posljednje četiri godine državljanstva BiH se odreklo 16.708 građana, a oni su za to platili skoro 10 miliona KM takse, jer u BiH se čak i za odlazak plaća danak administraciji.
Da bi postali državljani Njemačke, Austrije, Norveške, ili neke druge zemlje, građani BiH treba da plate taksu od 800 KM, za odricanje od državljanstva Bosne i Hercegovine.
Nešto jeftinije prolaze oni koji „ispis iz BiH“ traže kako bi postali državljani neke od zemalja bivše Jugoslavije, jer je u takvom slučaju taksa 200 KM. Ipak, tih je slučajeva relativno malo, pogotovo zato što sa Hrvatskom i Srbijom BiH ima sporazum o dvojnom državljanstvu.
Ako se postupak vodi putem diplomatsko konzularne mreže u inostranstvu, dodatno se, uz osnovnu, plaća i konzularna taksa.
Kako je ranije za Srpskainfo potvrđeno u Ministarstvu civilnih poslova BiH, građani se najčešće odriču državljanstva da bi postali državljani Njemačke, Austrije, Slovenije, Norveške, Danske ili Češke.
Od završetka rata do kraja prošle godine državljanstva BiH se odreklo oko 83.700 građana, potvrđeno je u ovom ministarstvu. Dakle, čitav jedan grad ljudi, skoro jednak veličini Prijedora, BiH je izgubila zauvijek, čak i administrativno, a gubitak je još veći, ako se zna da će i njihovi potomci biti državljani neke druge zemlje.
Ipak, u Ministarstvu civilnih poslova BiH upozoravaju da ovu statistiku ne treba dovoditi u vezu sa aktuelnim talasom odlazaka iz BiH.
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Gužve ispred Konzulata Slovenije u Banjaluci
– Podaci o broju osoba koje su se odrekle državljanstva BiH teško se mogu dovesti u direktnu vezu sa iseljeničkim talasom koji se dešava u posljednje vrijeme. Da bi stekli pravo na državljanstvo druge države, državljani BiH moraju boraviti kao stranci u inostranstvu period od pet do deset godina. Činjenica je da su oni koji se sada odriču od državljanstva Bosnu i Hercegovinu napustili znatno ranije, a oni koji sada odlaze, ukoliko ne dođe do većih promjena pravnog okvira, moći će se pojaviti sa zahtjevima za odricanje tek za pet, šest ili više godina – objašnjava portparolka ovog ministarstva Zorica Rulj.
Dakle, sve su prilike da će se trend „razvoda od domovine“, koji je u od 2.000 godine u porastu, u narednim godinama doživjeti pravu eksploziju. Statistike pokazuju da se od 2016. iz državljanstva BiH ispisuje u prosjeku oko 4.400 građana godišnje.
Ako se posmatraju trendovi u posljednje 23 godine, naupečatljiviji je podatak da su se prvih poslijeratnih godina, od 1996. do 1999. samo 22 građana odrekla državljanstva BiH. Rekordan broj ispisa zabilježen je 2003. godine, kada se državljastva odreklo 9.070 građana. U doba relativnog prosperiteta, 2002. do kraja 2005 državljastva BiH se odreklo skoro 30.000 građana.
Nezvanične procjene pokazuju da je do danas, po osnovu taksi za ispis iz državljanstva, BiH inkasirala najmanje 50 miliona KM.
U Ministarstvu civilnih poslova BiH ističu da novac od taksi ne završava u kasi ovog ministarstva, nego ide direktno u budžet BiH. Stručnjaci, međutim, upozravaju da je ova taksa neopravdano visoka, jer se radi o relativno jednostavnom administrativnom postupku, te da je ključno pitanje da li ovako prikupljen novac doprinosi da život građana koji ostaju u BiH bude bolji.
Što se tiče onih koji odlaze, dileme nema. Platili bi, kažu, i mnogo više, ako se mora, samo da pasoš BiH zamjene za neki drugi, koji im pruža više šansi za miran i pristojan život.
Dejan Lučka: Jeftinije je steći, nego izgubiti prava
Foto: N1
Dejan Lučka
Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, tvrdi da svaki građanin ima pravo da bira gde će da živi i čiji će državljanin biti, ali da je taksa od 800 KM za ispis iz državljanstva BiH dokaz da država ne bira način da sa leđa građana, čak i onih koji odlaze, „nahrani svoju glomaznu adminstraciju“.
– U mnogim državama jeftinije je steći državljanstvo, nego ga u BiH izgubiti. Paradoksalno je da za odricanje od državljanstva, što znači i gubljene određenih prava u vezi sa tim, treba platiti više nego za dobijanje prava koja se stiču državljanstvom druge države – kaže Lučka.
