Eskalira spor o dijelu zemlje, na kojoj bi trebalo da bude nastavljena izgradnja nasipa na rijeci Sani u Prijedoru.
Vlasnici zemljišta tvrde da im je ponuđena “ponižavajaća” otkupna cijena, a Gradska uprava da je svima ponuđena ista cijena. Na dogovor se čeka pet godina, a u međuvremenu, Sana se prije nekoliko dana ponovo izlila, i poplavila više od 50 domaćinstava.
Na desnoj obali Sane, uzvodno od ušća Gomjenice stanovništvo živi u strahu od poplava. Nasip koji je trebalo izgraditi još 2014. godine, zaustavio je imovinsko-pravnih spor. Kada je pokrenut postupak za utvrđivanje opšteg interesa za eksproprijaciju nepokretnosti – plan je “pao u vodu” zbog ponuđenog iznosa za spornu zemlju. Ponudu Gradske uprave za otkup zemljišta vlasnici su odbili.
– Cijena je problem, zato što je vještak koji je prvi vještačio zemljište, građevinsko-arhitektonske struke, a u pitanju je poljoiprivredno zemljište – tvrdi vlasnik sporne parcele Aleksandar Šobot.
Za otkup zemljišta ponuđena je cijena 7,45 KM po kvadratnom metru, dok je prema mišljenju vještaka poljoprivredne struke cijena zemljišta duplo veća. U Gradskoj upravi kažu – bili su spremni za dogovor. Od osam vlasnika parcela grad je zemljište otkupio po cijeni od 11 KM po kvadratnom metru. Neriješeno je ostalo sedam parcela zbog kojih je slučaj završio na sudu.
– Ostali vlasnici, njih šest, tražili su tog trenutka cijenu od 20 KM ako se kupuje samo zemljište u zoni nasipa, a ako se kupuje sve ostalo pored tog zemljišta u zoni i van nasipa tražena je cijena od 15 KM – kaže Milenko Đaković, gradonačelnik Prijedora.
Vlasnik sporne parcele Aleksandar Šobot tvrdi da je u pitanju zemljište koje se ne može koristiti čak ni u poljoprivredi.
– Zemljišta na nasipu koji je izgrađen 70-ih godina prošlog vijeka plaćana su po istoj cijeni, iako su radovi izvršeni prije 40 godina. Ta zemljišta su skoro besklasna, kao i od ovih vlasnika koji su prihvatili cijenu od 11 KM po metru kvadratnom. To su bare koje su plavne, koje se čak ne mogu ni orati – dodaje Šobot.
Nije sporno 30 metara, kao što je rečeno ranije. Neophodno je bilo izgraditi nasip dužine 430 metara. Da se rijeka ne bi izlijevala u ovo naselje spornih je ostalo 230 metara.
– Gospodin Šobot koji je najglasniji u ovoj situaciji koji je i organizovao ljude i nije završena eksproprijacija zemljišta, radi u Geodetskoj upravi. Iako on zna da je problem stajao tamo, on optužuje grad za ove nastale probleme – i – poručuje Đaković.
Problem nije u Geodetskoj upravi, kategoričan je Aleksandar Šobot.
– Na ćutanje administracije vi imate dva mjeseca da se nešto riješi po pitanju predmeta. Ako nije riješen problem u roku od dva mjeseca, vi se pozovete putem na ćutanje administracije i morate dobiti nalaz zašto nešto nije urađeno. Ako ne dobijete nalaz ,imate pravo da pokrenete sudski postupak – ističe Šobot.
Đaković mu odgovora da baš i nije tako.
– Ovo da je bilo riješeno kroz nadležne organe, davno se trebalo završiti. Posebno naglašavam, da je odluka vlasnika da traži višu cijenu u odnosu na onu koju su ostali prihvatili izazvalo sve prebleme do kojih je danas došlo – poručuje Đaković.
Stanovnici Gomjenice poručuju – u ovom momentu nema mjesta papirologiji, cilj je spriječiti već doživljenu katastrofu.
– Nama je jedino žao što je prst uperen u nas kao krivce, a bilo čime nismo to pokazali za sve ovo vrijeme – zaključio je Šobot.
Priča o nasipu epilog će dobiti na sudu, koji će na kraju dati zadnju riječ o otkupnoj cijeni i gradnji spornog nasipa. Do tada, mještani Gomjenice gledaće u nebo i strahovati od svake naredne obilnije kiše.
