Bitka na Kozari pokazala je da spoj naroda i njegove vojske uvijek mora da pobijedi i Srbi su se odbranili u tom sudbonosnom trenutku, iako su platili ogromnu žrtvu za svoju slobodu, izjavio je danas zamjenik predsjednika Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Radomir Graonić.
Graonić je naglasio da je Bitka na Kozari jedan od najznačajnijih događaja koje Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova obilježava svake godine, a da je posebno značajno da ga zajedno obilježavaju vlade Srpske i Srbije.
– Slobodarska tradicija i duh slobode koji je pokrenuo srpski narod na Kozari bio je ideja vodilja Srbima u Odbrambeno-otadžbinskom ratu da se organizuju i da nikada ne dozvole okupatoru, ma ko to bio, da vlada ovim prostorom – rekao je Graonić na konferenciji za novinare u Banjaluci.
On je podsjetio da je, prema procjenama Nijemaca i ustaša, na Kozari zarobljeno oko 68.000 civila, a najveći broj njih, više od 30.000, je stradao u logorima.
– U Nacionalnom parku “Kozara” evidentirano je više od 33.000 stradalih, dok je za mnoge žrtve izgubljen svaki trag. Čuvena je i sudbina djece sa Kozare koja su pokatoličena u jedinom dječijem logoru u porobljenoj Evropi – kaže Graonić.
Govoreći o istorijskom kontekstu Bitke na Kozari, Graonić je naveo da se ona odigrala u periodu kada se u porobljenoj Evropi mali srpski narod drznuo da krene u odbranu svog opstanka i borbu za slobodu.
– Pokret otpora koji su činile partizanske jedinice u spoju sa narodom se širio i to nije odgovaralo silama Osovine. Iz tih razloga Nijemci zajedno sa NDH pokreću operaciju “Zapadna Bosna”. Osnovni cilj je bio da partizanski pokret, koji je bio najjači na području planine Kozara, bude izolovan, stavljen u okruženje i uništen, narod iseljen i deportovan, a kuće i imovina popaljeni da se taj pokret otpora nikada ne bi mogao ponoviti – naglasio je Graonić.
Prema njegovim riječima, radilo se o teritorijama koje su bile naseljene isključivo srpskim narodom.
– Pokret otpora je uglavnom činio srpski narod. Nijemci su operacijom na Kozari htjeli da slome pokret otpora i unište duh jednog naroda, ali u tome nisu uspjeli – istakao je Graonić.
On je podsjetio da je oko 3.000 partizanskih boraca u okruženju na Kozari napalo oko 11.000 nijemaca i 20.000 ustaša i domobrana NDH, a na planini se u jednom momentu našlo i oko 80.000 civila – uglavnom žena, djece i staraca.
– Neprijateljski obruč je probilo oko 800 boraca i oko 10.000 civila je uspjelo izaći iz okruženja, dok se oko 68.000 civila i ostatak partizana našlo u potpunoj izolaciji. Zarobljeni civili su odmah likvidirani ili deportovani u hrvatske koncentracione logore Stara Gradiška i Јasenovac, a najveći broj njih nije ni došao do njih i završio je na stratišu Donja Gradina. Manji broj zarobljenih civila je završio u njemačkim logorima na prisilnom radu, dok su zarobljeni partizani ubijeni na licu mjesta – rekao je Graonić.
Predsjednik Pododbora za obilježavanje značajnih istorijskih događaja Miroslav Maričić istakao je da će godišnjica Bitke na Kozari biti obilježena u nedjelju, 30. juna, u Nacionalnom parku Kozara na Mrakovici.
Prema njegovim riječima, prijem zvanica u vili Mrakovica planiran je u 9.30 časova, dok će pola časa kasnije biti služen parastos kod Spomen-krsta.
Maričić je rekao da će u 10.45 časova biti položeni vijenci na centralno spomen-obilježje, u 11.15 časova predviđeno je obraćanje zvaničnika, a od 11.40 će početi umjetnički program.
Obilježavanju 77 godina od Bitke na Kozari prisustvovaće najviši zvaničnici Srpske, delegacije iz Srbije, te predstavnici Ambasade Ruske Federacije u BiH.
– Vjerujemo da će i ove godine obilježavanju prisustvovati veliki broj građana. Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Srpske obezbijediće prevoz građana do Kozare iz opština u kojima to nije organizovano – rekao je Maričić.
Bitka na Kozari, simbola stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša, počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu planine, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe.
Na Kozari je od 10. juna do 15. jula 1942. godine stradalo 10.000 boraca i 40.000 civila.
Ova bitka, u kojoj su malobrojne partizanske jedinice branile narod u zbjegu, bila je značajna za cjelokupni partizanski pokret otpora jer je predstavljala primjer junaštva i odlučnosti boraca pred nadmoćnijim i dobro naoružanim neprijateljem.
