Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da su republičke institucije pribjegle oštrim mjerama i uspostavljanju karantina jer nisu mogle da se u potpunosti oslone na samodisciplinu pojedinca, ali i zbog toga što to omogućava zdravstvenom sistemu i zdravstvenim radnicima da na lakši način izađu na kraj sa virusom korona.
– To i zvuči i izgleda ozbiljno zato što to i jeste ozbiljno. Kada uspostavljate karantine to samo po sebi šalje upozoravajuću poruku svima. Vidjeli smo da je bilo kršenja mjera samoizolacije i drugih situacija – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je uspostavljen karantin za one koji su pozitivni na virus korona, a nemaju simptome, neki su smješteni u bolnice, kao i da su u karantinu na granici organizovani pregledi onih koji su ušli iz inostranstva, nakon čega idu 14 dana u izolaciju u svojoj lokalnoj zajednici.
– Razvrstavanje ljudi pomaže da naš zdravstveni sektor ne upadne u krizu, da ne dođu svi u bolnice i opterete ih na taj način. Nema bolnice u svijetu koja može da primi sve pacijente koji bi bili ugroženi u ovakvoj situaciji. Izlazimo na kraj sa određenim problemima – rekla je Cvijanovićeva za RTRS.
Prema njenim riječima, prioritetna dimenzija ove krize su zdravlje i životi građana, a druga je kako živjeti poslije ovoga. Važno je, poručila je ona, da svi zajedno nastavimo da radimo, budemo odgovorni i da slušamo ljude iz struke koji znaju mnogo više od nas.
– Mora da postoji apsolutna disciplina i da nađemo rješenja da sačuvamo prviredu, pomognemo joj da prebrodi ovaj period i da joj nakon toga omogućimo da funkcioniše. To su veliki izazovi, ali ako smo dobro organizovani, želimo da radimo zajedno i ako ne pretvaramo opšte dobro u najobičnije politikanske priče vjerujem da možemo uspjeti, iako niko ne može prognozirati kakvo će stanje biti za sedmicu, dvije ili tri – naglasila je Cvijanovićeva. Ona je rekla da će april biti mjesec u kojem će morati da održavaju drugačiji režim, a da se treba nadati da će nakon toga doći bolje vrijeme.
Predsjednik Republike je naglasila da je bilo veoma važno što se vjerovalo ministru zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alenu Šeraniću koji je od početka govorio o ozbiljnosti situacije u vezi sa pojavom virusa korona.
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
– Kada na čelu Ministarstva zdravlja imate nekoga ko je na svom terenu to olakšava rad Vladi i Republičkom štabu za vanredne situacije i pomaže javnosti koja dobija provjerene informacije i može da procjenjuje određene stvari – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je navela da su način komuniciranja sa javnošću pozdravili čak i oni koji ne vole da pohvale institucije Srpske, a posebno oni koji vole da vide da Republika može da iskomunicira određenu poruku, izađe u susret određenim stvarima i riješi određeni problem.
– Važno je što su sve poruke bile plod dobre organizacije. I mediji su nam nezaobilazan i mnogo važan factor – navela je Cvijanovićeva. Govoreći o probuđenoj solidarnosti u društvu, Cvijanovićeva je istakla da teško vrijeme uvijek sa sobom nosi pojačanu solidarnost i više emocija i želje da se pomogne drugima.
– U vrijeme poplava 2014. godine bili smo ponosni što toliko ljudi pokazuje solidarnost. I ova kriza pokazuje da treba da budemo humani i solidarni. Ako sačuvamo drugog sutra ćemo moći da živimo zajedno, sarađujemo, privređujemo – rekla je Cvijanovićeva. Ona je navela da su joj veoma teško pale informacije da su porasle cijene određenih proizvoda ili zaštitnih maski.
– Ne smijemo to da radimo ne samo zbog toga što to nije moralno, nego i zato što to onemogućava da neki proizvod dođe do više ljudi. Ne možemo da kažemo da neko zaslužuje, a neko ne zaslužuje da to ima. Teška vremena mobilišu dobru volju i solidarnost i mnogo puta smo uspjeli da pokažemo to dobro lice – kaže Cvijanovićeva.
Na pitanje šta Republika Srpska može očekivati od EU i da li u ovom trenutku postoji evropska solidarnost, Cvijanoviećva je rekla da postoje najave da će BiH dobiti sedam miliona evra pomoći koja će se manifestovati kroz nabavku respiratora i druge opreme, te da bi Srpskoj trebalo pripasti 40 odsto te pomoći.
– Ali, svi smo bili frustrirani zbog toga što EU na početku ove krize nije slala takve poruke i nismo mogli da računamo da možemo da se oslonimo na njih. U početku smo očekivali da stanu iza nas, kao i poruku da ćemo dijeliti ono što imamo. Mi nismo članica EU, ali smo na putu evropskih integracija i vezani smo sporazumima. Prateći strane medije, mogla sam da primjetim da i u državama EU koje su pogođene krizom postoji nezadovoljstvo zbog nedostatka solidarnosti u okviru EU. Šta onda mi možemo da očekujemo ako je takva situacija tamo – upitala je Cvijanovićeva. Ona je podsjetila da je jedna država članica EU zaustavljala drugoj državi transport medicinske opreme.
– To je sve mnogo daleko i suprotno od solidarnosti. Znam da ljudi vode računa o stanovništvu u svojoj državi, ali to stavlja znak pitanja na projekat EU i da li on može da odgovori na velike krize. Ne kažem da će EU nestati, ali moraju poraditi na tome kako odgovaraju na velike krize, a ne da su zajedno samo kada dijele benefite. Vjerujem da će i EU morati da izgrađuje dodatne mehanizme za reagovanje u krizama – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je ocijenila da će poslije završetka krize u vezi sa virusom korona uslijediti redizajn i da će postojati neki novi svijet poslije ove krize. Komentarišući odluku kineskih vlasti da proglase kraj epidemije virusa korona, Cvijanovićeva je istakla da je to dobra vijest.
– Oni su se zaista namučili i bilo je tužno gledati slike iz Kine. Mnogo ljudi ovdje je vjerovalo da je to daleko i da nam se to ne može desiti, ali onda smo se suočili sa tragedijama koje su oko nas – u Italiji, Španiji, Francuskoj… – rekla je Cvijanovićeva.
“Nema mjesta za politku”
Predsjednik Srpske istakla je da želi da što prije bude okončana procedura u vezi sa proglašenjem vanrednog stanja u Srpskoj zbog epidemije virusa korona, te da se kroz nekoliko mjera i izmjena zakonskih rješenja brže pomogne privredi i pokuša normalizovati život.
– Pokušavamo da relaksiramo određene stvari, a to znači da disciplina pojedinca mora biti veća i da institucije moraju da rade neometano, iako je situacija ovakva kakva jeste. Kako da to uspijemo nego putem vanrednog stanja!? I zato nam treba vanredno stanje, da definišemo određene stvari šta možemo da radimo. Poslije će Narodna skupština to verifikovati.
Mnoge stvari su mogle da budu bolje da je postojalo malo više sluha i komunikacije iz FBiH. Oni koji napadaju nekoga ko 24 časa pretvori u 24 radna časa ne zaslužuju komentar, kao ni oni koji nas blokiraju da dođemo do dobrih rješenja. Ja sam za to da se okrenemo pozitivnim stvarima, ali ne treba zaboraviti kada vam neko čini veliko zlo – poručila je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da je epidemija virusa korona planetarni problem i da ne razumije nakaradnu politiku u vrijeme kada treba da bude pozitivna za opšte dobro, da integriše i mobiliše ljude da svi zajedno dolaze do zajedničkih rješenja da pomažu jedni drugima, a ne da otežavaju.
– Mi sada treba da sačekamo da prođe taj rok od nekih desetak dana koji je propisan, jer poslanici iz reda bošnjačkog naroda ne žele da daju svoju saglasnost na odluku o uvođenju vanrednog stanja. Potpuno je nepotrebno jedno takvo odugovlačenje jer se sada urušavaju svi rokovi kojima smo se bavili u namjeri da donesemo određene olakšice u oblasti privrede i da sačuvamo radna mjesta – istakla je Cvijanovićeva.
Ona je ponovila da komentari bošnjačkog kluba poslanika u parlamentu Republike Srpske nisu na mjestu, jer ovo nije trenutak da se daju bilo kakvi zaključci. Cvijanovićeva je ukazala da je situacija jednostavno takva kada treba proglasiti vanredno stanje.
– Žalim zbog naše privrede i neizvjesnosti koja se neminovno uvlači u narednih 10 dana zbog procedura i odgađanja onoga što smo juče naumili da uradimo, ali sam zadovoljna da su se poslanici okupili i da smo donijelu odluku o proglašenju vanrednog stanja. Nadam se da će se u daljoj proceduri, kroz naše institucije, razriješiti taj problem – istakla je Cijanovićeva. Ona je ukazala da je u ovoj situaciji 10 dana mnogo, jer je to predug period zbog svega što se dešava u zdravstvenom sektoru u borbi sa širenjem epidemije.
– Koristeći različite resurse da izađemo na kraj sa epidemijom, u proteklom vremenu mijenjali smo modalitete, doskočili svim situacijama da spriječimo širenje epidemije. To je sve živa stvar jer danas možete nešto propisati a za tri dana promijeniti – rekla je Cvijanovićeva. Ona je navela primjer šatorskih karantina kada se morala mijenjati svrha jer nije bilo protokola koji bi bio zajednički Srpskoj i FBiH samo zato što iz FBiH to nisu željeli da potpišu.
– Smatram da je to bilo pogrešno i tada smo morali da se reorganizujemo i napravimo neke nove procedure u vezi sa karantinima. Tako je i sa nekim drugim stvarima, gdje je svaki minut važan i nama i našim zdravstvenim radnicima, privrednicima i ljudima koji rade u privredi – naglasila je predsjednik Republike. Ona je navela da Republika Srpska nije velika niti ima velike mogućnosti i alate kakve imaju mnoge razvijene zemlje, ali nastoji onoliko koliko je u njenoj moći da pomogne i uspijeva u tome.
– S toga naglašavam da je period od 10 minuta a ne 10 dana veoma važan. Kada danas nešto tražite od opreme, 10 minuta je dovoljno da imate drugačiju cijenu ili drugačije uslove. To se ne odnosi samo na Republiku Srpsku, već na sve zemlje. Mi smo uspjeli i uspijevamo da nabavimo određene neophodne stvari od testova, respiratora i zaštitne preme… Zato ponavljam, 10 dana je ogroman period i može svašta da se desi. Takvo ponašanje pojedinih političara shvatam kao direktan atak na privredu. Ovo nije vrijeme za političke zahtjeve, već za spašavanje ljudi i privrede. Moramo biti ozbiljni, ovo je ozbiljno vrijeme i zahtijeva ozbiljno djelovanje i ozbiljan pristup institucija.
Čula sam, takođe, i razmišljanje nekih kolega juče tokom zasjedanja Skupštine da je nepotrebno da se proglašava vanredno stanje, da parlament može da radi. Parlament ne može da radi i to je činjenica, jer je i jučerašnji skup bio skup visokog rizika. Dovoljno je da imate jednu osobu koja je zaražena i ona može da napravi cijelu pometnju, da cijeli parlament bude u izolaciji. Može da se desi da nakon zasjedanja u Banjaluci poslanici po povratku u svim svojim opštinama naprave dodatno problem. Ovo nisu uslovi za sazivanje sjednica, velikih skupova, sastanaka, tako da nije vrijeme ni za zasjedanje Narodne skupštine – rekla je Cvijanovićeva.
Ona je pojasnila da vanredno stanje nije željeno, da to niko nije želio, ni ona kao predsjednik Republike, već da je ono nametnuto zbog epidemiološke situacije.
– To je nešto što moramo da uradimo a to znači i drugačiji, neuobičajeni način postupanja. Mi smo prosto iscrpili sve mogućnosti koje smo imali u okviru vanredne situacije i djelovanjem našeg Republičkog štaba. LJudi kao da ne razumiju ili neće da razumiju da u ovom vremenu ne smijemo biti pasivni i moramo reagovati odmah, da radimo sve što je u našoj moći na najbolji mogući način – rekla je ona.
Prema njenim riječima, nije jednostavno donositi odluke o raspuštanju škola i vrtića ili ljudima reći da će raditi od kuće, iako nikada nije postojao modalitet rada na taj način.
Zbog toga su, dodala je Cvijanovićeva, htjeli da donesu set mjera i promijene nekoliko zakona kako bi rasteretili privrednike da bi mogli da zadrže radnike, a da radnici znaju da će kući donijeti platu i da neće biti ugašeno njihovo radno mjesto.
– Mi time hoćemo da pružimo nadu. Međutim, na kraju dođemo u situaciju da nekome objašnjavamo zbog čega je proglašeno vanredno stanje. Zato što tako mora. Zato što bez toga neće preživjeti privreda. Zato što nije moguće da se okupljaju poslanici jer to znači veliki broj ljudi na jednom mjestu. Zato što želimo da spriječimo da to bude skupštinski klaster koji bi se poslije proširio u cijeloj Srpskoj. Zato što nije moguće raditi u redovnoj proceduri potrebno nam je vanredno stanje. Ali jedni su očito odlučili da ne daju nadu privrednicima, ljudima koji zavise od privrede, ali i onima u javnom sektoru jer i oni zavise od toga kakvo će stanje biti u privredi. Političke igre mogu da izazovu mnoge posljedice – upozorila je predsjednik Republike.
Ona je navela da institucije Srpske moraju vidjeti na koji način mogu početi otpuštati stege koje sada postoje da bi neki mogli sami sebi da zarade platu, na koji način ljudi mogu da se siguranuo kreću i da postoji veći stepen slobode kretanja nego sada, kako da u skladu sa onim što je naložila struka otvore radnje za koje se pokazalo da su nam mnogo važne.
Foto: Vlada RS
– Mi u Republici Srpskoj se maksimalno trudimo i uspijevamo da pokažemo tu ozbiljnost. Imamo neprekidnu dnevnu komunikaciju i koordinciju ljudi koji se nalaze na najvišim pozicijama da bi se preko njih obezbijedila koordinacija naših institucija i dobro se svi razumijemo, definišemo određene mjere, izlazimo u susret određenim zahtjevima razmatrajući ih ozbiljno, a sve s ciljem da očuvamo zdravlje naših sugrađana posebno starije populacije i da privrednicima i zaposlenima u privredi pokažemo da smo zajedno sa njima i da možemo hitno da mijenjamo zakone na dobrobit svih nas – zaključila je Cvijanovićeva.
Govoreći o napadima na ministra zdravlja i socijalne zaštite Alena Šeranića u jeku borbe protiv virusa korona, Cvijanovićeva je za RTRS rekla da je to sve toliko grozno da ne može da nađe prave riječi kojima bi to opisala.
– Nećemo zaboraviti na one koji su napravili probleme u vrijeme kada se toliko trudimo da nam glava bude iznad vode i da spasimo stanovništvo, sačuvamo živote i vodimo računa o svakom djetetu i penzioneru. Ne treba zaboraviti kada vam neko otežava, a vi se borite da se spasite od katastrofe i da ne dođe do tragedije – poručila je Cvijanovićeva.
