Prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik rekao je da je sjednica Skupštine srpskog naroda u BiH, koja je održana 12. maja 1992. godine u Banjaluci, sigurno jedna od najznačajnijih, istakavši da na njoj nije donesen nijedan zaključak ili odluka koja nije korektna.
– To je bila prva sjednica od početka ratnih dešavanja, a veoma je značajna zato što je do tada, nešto slično današnjoj situaciji, ratno Predsjedništvo donosilo odluke koje su potom 12. maja potvrđene na sjednici Skupštine – rekao je Krajišnik.
On ističe da je sjednica imala maratonski dnevni red, ali i da je većina odluka, kao i na svim kasnijim ratnim sjednicama, usvajana jednoglasno.
– U principu je bilo malo odluka, a da je neko bio protiv. Ako je neki poslanik bio protiv, to je bio alarm da budu razmotreni njegovi argumenti i da se vidi zašto je protiv, jer je bilo moguće da je baš on u pravu i tek kada se sve detaljno razmotri i sasluša, usvajane su odluke – rekao je Krajišnik za Glas Srpske.
Kao još nešto veoma značajno u vezi sa sjednicom od 12. maja 1992. godine, Krajišnik ističe da je ona najviše bila predmet rasprave na haškim suđenjima.
– Toj sjednici prisustvovali su poslanici koji su došli iz ratnih područja, otuda gdje se ginulo i bilo je emotivnih izjava. Onaj ko je zlonamjeran te izjave je kasnije predstavljao kao zvaničnu politiku našeg rukovodstva, a to nije bilo tako. Ako neko kaže da treba napraviti neko zlo, a bilo je takvih izjava, ne možete vi sankcionisati nekoga zato što odmah nije rekao da je protiv toga. Јedno je stenogram sjednice, a drugo su zaključci ili odluke koje su usvojene, a kategorično tvrdim da nije donesen nijedan zaključak ili odluka koja nije korektna – kaže predsjednik Skupštine srpskog naroda u BiH, koja je kasnije preimenovana u Narodnu skupštinu Republike Srpske.
Skupština srpskog naroda u BiH 12. maja 1992. godine u Banjaluci je donijela odluku o formiranju Vojske Srpske Republike BiH, ali i još niz značajnih odluka kao što su odluka o izboru članova Predsjedništva Srpske Republike BiH, zatim odluka o izgledu zastave Srpske Republike BiH, ali i odluka o proglašenju neposredne ratne opasnosti i mobilizaciji.
Za članove Predsjedništva SRBiH izabrani su Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Nikola Koljević, a prije tačno 28 godina odlukom o obliku i izgledu zastave Republika Srpske je dobila zastavu, koja je i danas u zvaničnoj upotrebi, za razliku od grba sa dvoglavim orlom i himne “Bože pravde”, koje je kasnije osporio Ustavni sud BiH.
Skupština srpskog naroda u BiH 12. maja 1992. godine potvrdila je ranije donesenu odluku Predsjedništva Srpske Republike BiH o formiranju Srpske novinske agencije – Srna.
Osim toga, Skupština je potvrdila i odluku Predsjedništva o formiranju kazneno-popravnih organizacija na teritoriji SRBiH, potom odluku o organizaciji javnih tužilaštava, kao i odluke o organizaciji redovnih sudova i sudova za prekršaje.
