Najgora godina za pčelare, med postao LUKSUZ

Zbog lošeg prinosa meda u ovoj godini pojedini prijedorski pčelari poskupili su med sa 15 na 20 KM.

Pčelari kažu da im je ovo najgora godina u poslednjoj deceniji, te da mnogi nisu ništa ni vrcali.

Duška Radaković, čija porodica ima 200 pčelinjih društava u Gornjoj Dragotinji, kaže da su ove godine izvrcali 50 kilograma meda.

– Od jesenas livadski, bagremov i ostale vrste meda koštaju 20 KM, dok je od kestena 25 KM. Ova je treća zaredom loša godina, jer nema nektara zbog kiša i manjka sunca. Sada je pčelarstvo jako skup hobi. Spasli smo se što uz med proizvodimo likere, a otvorili smo i api komoru – kaže ona.

Sekretar Udruženja pčelara „Prva pčela“ iz Prijedora Nenad Babić kaže da ima nekoliko pčelara koji su poskupili med.

– Ima elemenata i razloga da se poveća cijena kada se upoređuje sa cijenom drugih artikala, ali naše mišljenje je da ne treba pretjerivati zbog potrošača. Moji kupci će od mene kupiti i kada imam tonu i kada imam 50 kilograma – objašnjava Babić.

Preporuka

Dodaje da je prije 20-ak godina med koštao šest KM. Vremenom je njegova cijena povećavana za nekoliko maraka, da bi prije četiri godine dostigla 15 KM.

– U Udruženju svake godine donosimo neku preporučenu cijenu. To je ove godine bilo 15 KM, bez obzira na našu lošu situaciju, jer i to je dobra cijena, budući da je kupovna moć slaba – kaže Babić.

Pčelar iz Babića, Dragomir Vujković, kaže da niko od 20-ak pčelara iz Udruženja „Omarska“ više nema meda.

– Ono što smo imali prodali smo po 15 KM. Čuo sam da su neki poskupili, ali to je nerealna cijena, bez obzira na nestašicu meda i što nije bilo prinosa – smatra on.

Falsifikat

Vujkovića više brine što se zbog nestašice meda povećala prodaja patvorenog meda.

– Poplava je falsifikata meda. Nadam se da će inspekcijske službe nešto učiniti, jer na svakom koraku ljudi idu od kuće do kuće, iz auta vade neke tegle i prodaju po 10, 12, 15 KM. To nema veze sa pčelinjim medom – tvrdi Vujković.

Dragomir Vujković

Navodi da prodavci na kućni prag ljudima donose visokofruktozni sirup proizveden od kukuruza i prodaju kao med.

– To je klasični sirup za prihranu pčela kada su loše godine i može se naručiti brzom poštom. Kupe ga za dvije, tri KM po kilogramu, a prodaju kao med. Predstave se da su iz Cazina, Maglaja, Tešnja. Neki dan sam pred tržnim centrom vidio da čovjek iz vozila prodaje med po 10 KM, a ljudi kupuju i po pet tegli. Još kažu: „Odlično, nećeš jeftiniji uzeti“, a da znaju šta uzimaju ne bi tako govorili – ističe Vujković.

Kupuj od poznatog

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, Damir Barašin, preporučuje kupovinu meda od poznatih lokalnih pčelara kako bi se izbjegla kupovina patvorenog meda.

– Samo regularno se u BiH godišnje uveze više od 300 tona meda, neregularno uđe daleko više. Inspekcijski organi rade mali broj analiza meda na tržištu, a ljudi su skloni svemu i svačemu. Nije realno da vam ove ili prošle godine, koje su bile loše, med koji kupujemo kao lijek i za imunitet neko donese na kućni prag i prodaje za 12 ili 15 KM. Isto kao da vam neko ponudi da kupite luksuzni automobil ispod svih mogućih tržišnih cijena. Znate da iza toga stoji prevara – ističe Barašin.

Navodi da Savez nikada nije određivao cijenu meda niti je davao preporuku.

– Tržište je slobodno i cijenu formira kako ko hoće. Poznato je da je uvijek med najjeftiniji u Posavini, a najskuplji u Hercegovini – kaže Barašin.