Direktor Šumskog gazdinstva Prijedor Saša Bursać rekao je da je početkom mjeseca na području privredne jedinice Kumbaruša padala ledena kiša, a drveće se rušilo od težine leda, te upozorio da je potrebno 50 godina da bi se ova šuma vratila na stanje prije tog nevremena.
On je istakao da je, nakon velike štete na četinarskim šumama na Kozari 2018. godine, bilo teško zamisliti da se može ponoviti problem takvih razmjera, ali da je pozitivno to da je ovdje riječ o lišćarima, koji su lakši za obnovu.
1 od 7
“Jesenas su obilno i rodili, imamo veliki urod sjemena bukve iz prirodnog podmlatka i očekujemo da će nam to pomoći, a pošumićemo i svojim snagama. Na pošumljavanju na Kozari smo na pola posla i očekujemo da do početka vegetacione sezone to završimo”, rekao je Bursać novinarima u Prijedoru.
Bursać je naveo da je 3. i 4. decembra veliko nevrijeme pogodilo teren iznad sela Busnovi, kada je 3. decembra počela da pada ledena kiša, a drveće se rušilo zbog težine leda koja se stvarala na stablima i granama.
On je ukazao da je to predugo trajalo – oko 20 časova, najviše u noći između 3. i 4. decembra, i da se zato desila ogromna šteta jer su stabla ili pucala ili izvaljivana iz zemlje.
“Da bismo ovu šumu vratili na stanje prije tog nevremena potrebno je 50 godina”, istakao je Bursać.
Bursać je pozvao lokalno stanovništvo da obiđu svoje privatne šume i pregledaju eventualnu štetu, a da se potom obrate Šumskom gazdinstvu Prijedor za stručnu pomoć i pomoć u sadnicama koje ovo preduzeće proizvodi u svojim rasadnicima i dijeli besplatno vlasnicima šuma u situacijama kada stradaju zbog vremenskih nepogoda.
“Dodatni problem na dijelu šume prema Oštroj Luci jeste što je riječ o terenu koji je miniran i tu ćemo potražiti pomoć `BH Maka` i Vlade Republike Srpske”, rekao je Bursać.
Upravnik Šumske uprave Prijedor Jovan Lukić rekao je da će se u rješavanje ovog probelma uključiti i direkcija “Šuma Republike Srpske” i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske.
“Na 650 hektara se desila ova šteta, gdje smo maršrutnom metodom utvrdili da je deset do 35 odsto površina stradalo. Ukupna zaliha na cijeloj površini je 170.000 kubika i zato očekujemo da će šteta biti od oko 7.000 kubika pa naviše, čak i do 30.000 ili više”, naveo je Lukić.
Lukić je pojasnio da se desio jedan specifičan fenomen, takozvani hladni vazdušni čep, gdje je ledena kiša padala, odnosno lijepila se na grane i potom ledila.
“To nije pogodilo samo nas, nego potez od sela Miljakovci, preko Tomašice, Busnova, Jelićke i Krivaje, sve do Banjaluke, koja je takođe pretrpjela veliku štetu, kao i dio od Oštre Luke, preko Sanskog Mosta, sve do Ključa”, naveo je Lukić.
Brane Čiča radi u Šumskom gazdinstvu Prijedor od 1982. godine, a od 1988. kao lugar na području Busnova, a za svog radnog vijeka nikad nije vidio nešto slično.
“Bila je jedna tanka grana, možda metar dužine. Na njoj je bio sloj leda debeo toliko da je ne možete rukom obuhvatiti i od kojeg je bila teška toliko da je ja sam nisam mogao nositi. A, tu noć čulo se do sela kako drveće puca, lomi se i pada. To je bilo strašno slušati, nešto nevjerovatno, ja sa svoje 63 godine nešto takvo ne pamtim”, rekao je Čiča.
