Republika Srpska ne odustaje od vraćanja nadležnosti prenesenih na nivo BiH, poručuje srpski član Predsjedništva Milorad Dodik. Pripremaju se i dokumenti o kojima bi trebalo da se izjasne poslanici Narodne skupštine. Upravo je poštovanje Dejtonskog sporazuma ključno, poručuju stručnjaci iz oblasti prava. Kažu da kroz dijalog treba doći do dogovora o njenoj budućnosti.
Bliži se godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a 26 godina od uspostavljanja pravnog poretka u BiH potpisani dokument ne oslikava stanje u praksi. Zbog kršenja Ustava, Republika Srpska ušla je u proces vraćanja nadležnosti.
– Mi smo dostavili sve Parlamentu kako bi to moglo da bude stavljeno na dnevni red, a Kolegijum odlučuje kada će biti održana koja sjednica. Posebna sjednica biće održana nakon redovne, a treba imati u vidu da dolaze praznici koji se kod nas poštuju. Tako na primjer Parlament ne radi na Nikoljdan. Znači, nije Milorad Dodik “spustio ručnu” kao što neki kažu poslije razgovora sa Eskobarom. To je za dnevne potrebe – rekao je Dodik.
Na strani Republike Srpske su i Ustav i zakoni, ističe profesor ustavnog prava Siniša Karan. Podsjeća da su i ranije pozivane sve zainteresovane strane Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući Federaciju BiH i međunarodnu zajednicu da prestanu sa neustavnim djelovanjem i rušenjem Ustava i pozicije Republike Srpske. U Sarajevu su se oglušili na poziv.
– Ovaj proces ne donosi nikakav nemir, ovo je politički, ustavno-pravni proces i on se odvija u NSRS u legitimnoj instituciji. Pozivamo Federaciju BiH kao stranu potpisnicu Dejtonskog sporazuma da sjednemo i dogovorimo se o mogućim dodatnim nadležnostima BiH kako to Ustav predviđa – naglašava Karan.
Posebna sjednica Narodne skupštine trebalo bi da BiH vrati na kolosijek poštovanja važećih dokumenata, ističe Karan. Naglašava da se Republika Srpska zalaže za ravnopravnost naroda, predviđenu Ustavom.
– Ovaj proces u NSRS je proces i borba za Ustav, ne samo Republike Srpske, već i BiH. Ovo je proces čiji je cilj ne samo da se zaustavi dalje urušavanje ustavne pozicije Srpske u BiH, nego i da štiti i brani ovakvu jedinu moguću BiH. Svi oni koji napadaju Srpsku da nešto krši, zapravo su upravo oni koji su ovim neustavnim i nezakonitim putem srušili vladavinu prava i pravne države u BiH i oni je vode ka putu koji je nestabilan i nesiguran – poručuje Karan.
Govoreći o povlačenju saglasnosti sa sporazuma o VSTS-u, odbrani i upravi za indirektno oporezivanje, Karan podsjeća da je prilikom donošenja tih odluka od 2002. do 2005. godine Narodna skupština dala saglasnost za djelimičan prenos nadležnosti, ali da je zadržala pravo i da povuče potpis sa tih dokumenata.
Da je na sceni pokušaj sprovođenja sile međunarodne zajednice, a ne poštovanje prava pokazuje podatak, da su, prvenstveno, djelovanjem visokog predstavnika do sada prenesene 144 nadležnosti na bh. nivo.
