Kako stabilizovati situaciju u BiH – pitanje je na koje još nema konkretnog odgovora.
Dok iz Republike Srpske uporno pozivaju na dijalog unutar BiH, političko Sarajevo konstantno priziva međunarodni intervencionizam, od sankcija pa sve do pozivanja NATO trupa u BiH.
Iako ne isključuju ni mogućnost sankcija funkcionerima Srpske, iz Evropske unije sve su češće i glasnije izjave da je otvaranje dijaloga mnogo korisnije od novih pritisaka.
Od Gardijana do Kronen cajtunga, posljednjih dana kriza u BiH sve je aktuelnija tema uglednih evropskih časopisa. Uz analize evropskih diplomata pokašuvaju riješiti “Gordijev čvor” u BiH. Tako je specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, Јohan Satler, izjavio da se potezi srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, mogu shvatiti i kao pokušaj “tjeranja” Bošnjaka za pregovarački sto.
– Imamo de fakto blokadu najviših i najvažnijih institucija. Imamo blokadu Predsjedništva, parlamenta i Savjeta ministara. Ovo bi se moglo shvatiti i kao pokušaj Dodika da natjera drugu stranu – Bošnjake – za pregovarački sto, naveo je Јohan Satler, specijalni predstavnik Evropske unije u BiH,
Satlerova izjava za austrijski Kronen cajtung u sarajevskim medijima, očekivano, nije dočekana blagonaklono, gdje su ovo doživjeli kao, kako kažu, amnestiranje Dodikovih postupaka, pitajući se da li je riječ o promjeni stava Evropske unije o aktuelnoj krizi u BiH.
I dok Bakir Izetbegović i danas ponavlja da je srpskog člana Predsjedništva moguće zaustaviti jedino sankcijama, danima prizivajući reagovanje OHR-a, ruski diplomata Aleksandar Bocan Harčenko poručuje da je upravo zastarjela institucija visokog predstavnika najveća prepreka u suočavanju sa krizom u BiH, te da je njeno gašenje zadatak koji prvo treba riješiti.
– Smatramo da postoji samo jedan način da se prevaziđu ovi vještački stvoreni izazovi. Sve strane u BiH treba ponovo da se priključe dijalogu o tome kako same da prevaziđu sve probleme i razlike. Time će obezbijediti primjenu Dejtonskog sporazuma iz 1995, osigurati suverenitet BiH i široka ovlaštenja dva entiteta, kao i jednaka prava tri konstitutivna naroda – istakao je Bocan-Harčenko.
Za trenutnu krizu najveću odgovornost snosi bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, koji se neposredno prije podnošenja ostavke flagrantno umiješao u unutrašnja državna pitanja BiH, kaže Harčenko, a ne Rusija ili Srbija zbog podrške Miloradu Dodiku, kako se to često može čuti iz političkog Sarajeva.
Da je trenutna kriza u BiH najmanje potrebna Srbiji, ponovio je predsjednik Aleksandar Vučić u intervjuu za austrijski javni servis ORF.
Istakao je da Srbija poštuje Dejtonski sporazum i da ne dovodi u pitanje integritet BiH, ali i integritet Republike Srpske unutar BiH.
Za novinarku Ljiljanu Smajlović svako moguće rješenje aktuelne krize moraće da uključi i povlačenje spornog Inckovog zakona, koji je bio okidač najnovije krize.
– Јa bih predvidjela da će Inckov zakon sigurno biti povučen. Kakav god kompromis ponude zvaničnici EU, on mora da podrazumijeva da se taj zakon povuče – smatra novinarka Smajlović.
Da je upravo nametnuti Inckov zakon bio glavni uzrok problema u BiH, pisao je i britsnki Gardijan, navodeći da zvaničnici EU rade na njegovom ispravljanju, nakon što su, kako pišu, zaključili da postoji rizik od ponovnog sukoba u regionu.
Pitanje je kako sada to ispraviti, piše Gardijan, pozivajući se na diplomatske izvore.
