Šulić : Sarajevo je najveći rušitelj BiH

Tužilaštvo BiH ponovo pokazuje da nije pravosudna institucija nego politički instrument političkog Sarajeva.

Poručio je ovo u intervjuu za Srpskainfo potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske i poslanik SNSD, Denis Šulić komentarišući istragu koju Tužilaštvo BiH vodi protiv najviših funkcionera Srpske zbog napada na ustavni poredak BiH.

– Ovo je još jedan način pritiska na nas iz Republike Srpske koji štitimo interese Srpske. Više puta smo ponovili da je sve ono što smo radili na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, a vezano za prenos nadležnosti, urađeno u skladu sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Iz tog razloga ovaj proces pred Tužilaštvom BiH može biti samo politički – kaže Šulić.

Zbog čega zaključci sa posljednje posebne sjednice NSRS o vraćanju ranije prenesenih nadležnosti sa Srpske na BiH još nisu objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske?

Mi smo potpisali zaključke, ali da bi se oni objavili u Službenom glasniku moralo bi ići u Vijeće naroda, što bi onda dovelo do toga da Klub Bošnjaka uloži veto. Htjeli smo to da izbjegnemo, pa zato zaključci nisu objavljeni u Službenom glasniku. Kao što je poznato, ostavljen je prostor od šest mjeseci Vladi Srpske, parlamentu RS, ali i relevantnim političkim predstavnicima iz Sarajeva da sjednemo za pregovarački sto i o svemu razgovaramo. Podsjetiću da smo još u maju ove godine donijeli niz zaključaka koji su bili vezani za trenutnu političku situaciju i trenutne probleme koji muče sve građane BiH. Međutim, nismo dobili odgovor na našu pruženu ruku za razgovor. Jednostavno, bili smo prinuđeni da idemo na ovaj sljedeći korak, odnosno posebnu sjednicu o vraćanju nadležnosti jer smatramo da su mnogi procesi unutar BiH narušeni, a da je krivac za to političko Sarajevo.

Jedan od zaključaka sa te posebne sjednice jeste da ti zaključci stupaju na snagu dan nakon donošenja, a Vi sad kažete da ste izbjegli da to objavite u Službenom glasniku Republike Srpske, onda to faktički znači da ti zaključci još nisu stupili na snagu?

Već sam rekao, mi smo usvojili informacije o prenosu nadležnosti. Usvojena je i Deklaracija o ustavnim principima, koja treba biti sastavni deo procesa donošenja novog Ustava Republike Srpske. Siguran sam da će biti dvotrećinska većina u NSRS za donošenje novog ustava, ali i da će referendum o Ustavu pokazati volju građana kako žele ustavni poredak Republike Srpske.

Kada bi taj referendum mogao biti?

Još uvijek nemamo taj neki definisani proces kada bi to moglo biti. Ustav je najviši pravni akt u jednoj državi. Moramo prići ozbiljno tome, okupiti sve relevantne političke predstavnike partija iz RS, ali i sve nevladine organizacije, od onih proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata, do civilnog društva. Želimo da napravimo veliki konsenzus oko novog ustava da to bude ustav svakog građanina Srpske.

Spomenuli ste rok od šest mjeseci političarima iz Sarajeva da sjednete za pregovarački sto. Da li očekujete da će htjeti da razgovaraju?

Jednom sam već rekao da smo se mi u maju ove godine obratili na pogrešnu adresu. Možda smo trebali razgovarati o ovim pitanjima sa dijelom međunarodne zajednice jer ono što dogovorimo sa njima, to bi vrijedilo i za političko Sarajevo. U FBiH postoje ogromni problemi i na nivou kantona i entiteta. Mnogi kantoni nemaju formiranu vladu, federalna Vlada, takođe, još nije formirana, već radi u u tehničkom mandatu. Budžet BiH i sve stvari vezane za ekonomsku politiku nisu doneseni i zbog toga najviše trpe građani BiH. Ruka iz Srpske će ostati ispružena, mi želimo dijalog i razgovor. Ni jedna ratnohuškačka izjava iz Srpske nije otišla prema FBiH ili Sarajevu. Nažalost, s druge strane imamo svakodnevno “paljbu” takvih izjava iz političkog Sarajeva. Nadam se da će se oni dozvati pameti i da će sjesti da razgovaraju.

Ukoliko sjednu za pregovarački sto, da li postoji mogućnost da se odustane od nekih zaključaka koji su usvojeni na posebnoj sjednici NSRS?

Vrijeme će pokazati da li će biti spremnosti za razgovor. Ne želim sad da prejudiciram. Ovo su previše ozbiljne teme da bih mogao iznositi neki svoj stav koji bi bio prejudiciranje onoga šta će biti ako se nešto desi. Ovo je ozbiljan politički proces koji iziskuje ozbiljne ljude koji nisu kukavice, koji su spremni da preuzmu odgovrnost. Ispred nas je vrijeme koje će pokazati da li ima sluha u Sarajevu. Republika Srpska je spremna na razgovor i dijalog o bilo kojem pitanju koje se nađe na dnevnom redu. Ono protiv čega smo jeste nametanje koje će biti na štetu bilo koga. Bolje da razgovaramo i imamo dijalog o nekoj temi i dvije godine, nego da se ta neka tema nametne, jer će onda to blokirati ostale procese.

Veoma ste oštri na sjednicama NSRS, opominjete čak i predsjednika Vaše stranke Milorada Dodika. Da li Vam to zamijeraju kolege?

Nismo o tome razgovarali, niti mi se neko požalio. Velika je čast za mene, koji imam tek 29 godina, da sam jedan od ključnih ljudi koji su učestvovali u ovom procesu, koji je jako važan za Republiku Srpsku. Sve što sam radio na sjednicama NSRS bilo je u skladu sa Poslovnikom o radu. Pokušao sam da ispoštujem sve učesnike u raspravama i za razliku od nekih drugih posebnih sjednica, ova posljednja posebna sjednica NSRS je bila poprilično naoštrena i medijski i politički. Bez obzira na to sjednica je prošla u najboljem mogućem redu, bez teških reči, vrijeđanja i slično. Drago mi je da sam predsjedavao tom sjednicom i što sam uspio da iskontrolišem sve poslanike, bilo one iz vlasti ili opozicije, i sve druge učesnike u raspravi.

Česte su zamjerke da su oni koji vode sjednice NSRS veoma blagi, posebno kada riječ ima Dodik ili neko od visokih funkcionera iz vlasti. Da li je toliko teško voditi sjednicu na taj način ili mislite da se Vaše kolege ne žele nikome zamjeriti pa ponekad gledaju kroz prste?

Ne bih rekao da se neko želi zamjerati ili ne. Kolege rade svoj posao predano i odgovorno. Naravno, kada radite posao i kada radite sa puno ljudi nemoguće je da zadovoljite svakoga. Zavaravaju se oni koji misle da je jednostavno voditi sjednicu NSRS kada ispred sebe imate 82 narodna poslanika, koji su učesnici u raspravi, plus članove Vlade RS, kao i goste, bilo da li je to predsjednica Srpske, Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik ili neko od predstavnika političkih partija, nevladinih organizacija i slično.

Svako od njih ima neku svoju viziju kako želi da prezentuju nešto, i svako od njih smatra da je u pravu. Posao predsjedavajućeg NSRS nije nikada lagan. Svako od nas ima neki svoj stil vođenja i svako želi da napravi sjednicu NSRS što produktivnijom. Prije nego sam postao potpredsjednik NSRS bio sam poslanik. Sve te neke stvari koje sam video sa druge strane stola pokušao sam primjeniti u radu kada sam postao potpredsjednik.

Dva puta do sada ste odbili OHR da prisustvuje sjednicama NSRS. Da li se možda plašite posljedica zbog toga?

Poznato je da je parlament Srpske izglasao da ne prihvata Kristijana Šmita za visokog predstavnika, i da je on za nas građanin Njemačke, pa samim tim ni kancelarija OHR nije trebala prisustvovati sjednicama NSRS. To sam iznio na Kolegijumu NSRS. Rekao sam da je to moj stav i da ću ja preuzeti odgovornost prema tome. Mi smo dozvolili kancelarijama ambasada SAD i EU u BiH, kao i svakoj drugoj akreditovanoj međunarodnoj organizaciji, koja je izrazila želju, da dođu na sjednicu NSRS. Svima njima ćemo opet dozvoliti sve dotle dok ta međunarodna ili nevladina organizacija uvažava instituciju parlamenta Srpske i Republike Srpske. To nije slučaj s OHR čiji su predstavnici možda ostali u devedesetim godinama kada su mogli da nas nekim dopisom obavijeste da će uraditi to i to, a da se mi povinujemo tome bez pogovora.

Vrijeme se promijenilo, i Republika Srpska je kudikamo jača i politički i ekonomski, ali i u međunarodnim krugovima. I sama BiH je dosta jača, nego ranije, pa ljudi iz OHR moraju da uvažavaju naše institucije. Ipak, oni su ovdje gosti i ako hoće da se ponašaju prikladno i kulturno, možemo razgovarati, ali ako nastave sa onim riječnikom koji su imali, od mene će uvijek imati isti odgovor.

Šta vas je naljutilo kod OHR?

Kada dolazite nekome u goste, dolazite ili  na poziv ili se zamoli neko da vas primi u svoju kuću. OHR nas nije zamolio već nas je samo obavijestio jednim dopisom u kojem su naveli da dolaze na sjednicu i ništa više. To me je naljutilo.

Parlament Srpske je do sada razmatrao mnoge zakone i druge akte bez prethodnog mišljenja radnih tijela, jer ima poslanika koji ne idu na sjednice odbora i komisija. Da li je to dokaz neozbiljnosti ljudi koji su imenovani na te funkcije?

Moje rješenje za to je jednostavno. Izmjenio bih Poslovnik o radu i novim aktima uveo penale za one koji ne dolaze na odbore. Za ne dolazak na sjednicu odbora odbio bih pet odsto od plate, a ako ne dođe ni drugi put, onda deset odsto od plate. Sastavni dio rada narodnog poslanika je učestvovanje u odborima. Smatram da je važnije učešće u odborima, nego u plenumima.

U odborima imate i stručnjake iz određenih oblasti koji su vanjski saradnici toga odbora, kao i ljude iz ministarstva, sa kojima možete u lagodnijoj atmosferi razgovarati o bilo kom zakonskom rješenju i aktu koji se nalazi na NSRS. Na žalost, kod nas odbori služe da neko dođe, ljudi iz nadležnog ministarstva ispričaju šta treba o nekom zakonu, dignu se ruke i taj zakon prođe, a onda se u plenumu objašnjava da li je nešto trebalo ili nije trebalo.

Mislim da je odbor prvo mjesto gdje bi trebali razgovarati, a onda ako na odboru ne riješimo te nedoumice da na plenumu razgovaramo. Međutim, ono što je razlika između plenuma i odbora je što u odborima ne učestvuje javnost, a u plenumima učestvuje jer imate direktan prenos.

NSRS je u julu prošle godine usvojila novi Poslovnik o radu kako bi se uveo red u rad sjednica parlamenta. Koliko je to zaista uvelo reda i da li je opozicija cenzurisana kako su tvrdili?

Diskusija narodnih poslanika je i dalje deset minuta, a jedino što je neka suštinska izmjena je da onaj ko priča u ime kluba ne priča više 20 minuta nego 15 minuta, po tački dnevnog reda. Svakom narodnom poslaniku je ostalo deset minuta za redovnu diskusiju na bilo kojoj temi dnevnog reda. Najveće izmjene desile su se upravo tamo gdje je i bilo najviše kršenja Poslovnika, a to je povreda Poslovnika. Vrijeme je skraćeno sa dva minuta na minut. Narodnim poslanicima se nije moglo objasniti da to što je do dva minuta ne znači da on može koristiti to vrijeme za repliku, nego da pročita član Poslovnika koji je povrijeđen i da to obrazloži. Član 139. koji se često pominje definiše da narodni poslanici jedan drugom trebaju da se obraćaju sa uvažavanjem, ne koriste podrugljive riječi i slično. Ako se neko poziva na povredu poslovnika treba reći, na primjer, poslanik Denis Šulić je u svojoj duiskusiji rekao da sam ja kriminalac, lopov.. to nije u skladu sa Poslovnikom. Dakle, to je dovoljno, a ne da pročita član 139. i onda meni replicira na to što sam rekao. Tu je najviše bilo primjedbi na kršenje samog Poslovnika.

Bošnjački političari i dio medija u FBiH, ali i Evropi, označili su Milorada Dodika kao rušitelja BiH i mrzitelja Bošnjaka. Kako je biti Bošnjak u Dodikovoj stranci?

Biti Bošnjak, Srbin ili Hrvat u Republici Srpskoj, ili u stranci Milorada Dodika, nema nikakve razlike. U SNSD se prevenstveno cijeni rad ljudi. Prošao sam sve stepenice razvoja kroz političku partiju SNSD – od aktiviste u Mjesnom odboru Mladih socijaldemokrata, predsjednika Mjesnog odbora Mladih socijaldemokrata, predsjednika Opštinske organizacije Mladih socijaldemokrata, predsjednika Mladih socijaldemokrata RS, pa sada narodnog poslanika i potpredsjednika parlamenta Srpske. Nikada mi nije bio problem to što sam Bošnjak i što se moj otac zove Esad, a majka Mirjana.

U Sarajevu, na žalost, imate situaciju da ste dobri ako definišete njihovu politiku, a svako ko se usprotivi njihovoj politici, on je rušitelj BiH. Zapravo, najveći rušitelji BiH su upravo političari iz Sarajeva. Njima danas ne odgovara ni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, ni predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, ni premijer Mađarske Viktor Orban, ni Ruska Federacija, ni Kina, pa evo sada prozivaju i Evropsku komisiju zbog nekih insinuacija koje su oni iznijeli u javnost. Dakle, svako ko se bar malo usprotivi onome što oni smatraju da je ispravno odmah je rušitelj i negativac. To je možda tako prolazilo devedesetih godina, ali je to vrijeme prošlo. Međunarodna zajednica sada ima puno više sluha i za glasove koji dolaze iz Mostara i iz Banjaluke, a ovo sve što dobijamo iz Sarajeva pokazuje da su oni u velikoj nervozi.

Da li Dodik radi protiv interesa Bošnjaka?

Dodik radi prevenstveno za interese građana Republike Srpske, a tu su i Bošnjaci i Hrvati i Romi i Jevreji i sve druge nacionalne manjine koje žive na području Srpske. Vidjeli ste da se Dodik zalaže da BiH bude dio “Otvorenog Balkana” u kome  su Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija, a ljudi u Sarajevu se bune protiv toga. Dodik se zalagao da građani BiH ne budu u roming sistemu, pa kada odemo negdje van granica BiH da na jedan poziv ne potrošimo 50 KM, nego da i mi budemo dio nekog evropskog prostora koji je ukinuo roming. Političko Sarajevo se buni i protiv toga.

Dodik je otvorio pregovore i sa turskim predsjednikom oko izgradnje važnih infrastrukturnih projekata, prevenstveno u FBiH, a samim tim i u Srpskoj, koje imaju za cilj bolji život građana oba entiteta. Nikada niste vidjeli da je Dodik ili bilo ko iz Republike Srpske blokirao ijedan infrastrukturni ili razvojni projekat u FBiH. Danas se u FBiH realizuje projekat Blok 7 Termoelektrane Tuzla sa kineskim partnerima, i niko iz Srpske nije rekao da taj projekat ne treba jer zagađuje vazduh. S druge strane, mi u Srpskoj gradimo tri hidroelektrane i imamo blokade iz Sarajeva.

Dogovorimo da Srpska ima najjeftiniji mogući gas i pozovemo ljude iz FBiH da pregovaraju zajedno sa nama da i oni dobiju najpovoljniji gas iz Ruske Federacije, oni to blokiraju. Imali smo situaciju da je EU odštampala ogromnu količinu novca, koji je bez pokrića, i zbog čega danas imamo ogromnu inflaciju. BiH ima 105 odsto rezervi u stranoj valuti. Dodik se zalagao da 5 odsto novca doštampamo i pustimo privrednicima u BiH da ispratimo ono što radi EU. BiH je danas jedina zemlja koja deponuje svoje valute u stranoj valuti koje su pokriće za KM, u njemačkoj Dojč banci. Svaki privredni subjekat i pojedinac koji odnese svoj novac u banku i stavi na štednju, on dobije određenu kamatnu stopu koja je pozitivna.

Jedino BiH plaća njemačkoj to što deponuje novac u Dojč banci, iako oni koriste taj novac da nam daju neke kredite koji su pod većom kamatnom stopom ili na kraju krajeva da grade neke infrastrukturne projekte na području Njemačke ili EU. O tim problemima mi iz Srpske pričamo. Ovo su problemi koji pogađaju svakog građanina BiH bez obzira iz kojeg entiteta dolaze. Vidjeli ste i ovo oko 4G i 5G mreža kada su nas uslovljavali da potpišemo da nećemo uzeti nešto što je pet puta jeftinije od onoga što nam se nudi, a istog je kvaliteta.

Kako Vaša porodica, prijatelji i rodbina reaguju na to što ste u SNSD?

Porodica moje supruge je tokom rata izbjegla iz Sarajeva u Republiku Srpsku. Ratni sukobi nikome nisu trebali. Moj otac je dobio otkaz u Gradišci jer je bio Bošnjak, a otac moje supruge je dobio otkaz u Sarajevu jer je bio Srbin. To je za mene potpuno identično. Na početku je bilo malo teže mojoj pšorodici da prihvate sve ovo jer, naravno, kada vidite te neke podrugljive komentare i svašta nešto što se piše, nije vam svejedno. Ni jednom roditelju nije svejedno kada se njihovo dijete nađe na udaru. Međutim, već su navikli da žive s tim. Ono našta sam posebno ponosan jeste da mogu proći i Gradiškom, i Banjalukom, i Laktašima i bilo kojim drugim dijelom Srpske, pa i FBiH, uzdignute glave, da znam da nikome nisam ništa nažao učinio. Sve što sam radio bilo je u interesu građana. Imam odličnu saradnju i sa Srpskom pravoslavnom crkvom i sa Islamskom zajednicom i sa Katoličkom crkvom u Gradišci.

Pokušavamo da tim maksimalno pomognemo kroz projekte. Upravo smo sad realizovali jedan projekat hidroizolacije za Derviš-hanuminu medresu u Gradišci. Jedna turska agencija je prethodno renovirala medresu i u to je uloženo 1,2 miliona evra, ali nisu odradili hidroizolaciju i faktički je sve propadalo. Pričao sam sa imamo, našli smo sredstva i krenuli u realizaciju projekta. Dio sredstava je našla IZ, a dio Vlada Republike Srpske. To je jedan lijep objekat koji je dio istorije moga grada i drago mi je da sam mogao pomoći. Uvijek ću pomoći svakom dobrom čovjeku bez obzira na vjeru i naciju. Izabran sam od građana da radim za njih, i za manje od godinu dana ću opet ići na test, pa ću vidjeti da li ću dobiti dodatno povjerenje za još jedan mandat.

Dakle, ponovo ćete se okušati u trci za poslanika?

To mi je u planu. Zacrtao sam jednu stvar još 2018. godine, a to je da uradim sve što je do mene u toku mandata da zadobijem novo povjerenje građana za novi mandat. Ako je ovo što sam do sada činio bilo dovoljno biću sretan, a ako nije bilo dovoljno, opet ću biti sretan jer sam dao svoj maksimum.

Imali ste prijetnje, da li se plašite?

Prijete mi već godinama na društvenim mrežama. To su većinom ljudi koji se kriju iza lažnih profila. Fascinantno mi je da neko ko ima 58 ili 64 godine, a ko mi može biti otac, da se spušta na taj nivo da mi nešto prijeti. Više puta sam rekao da ljudi koji su jaki na tastaturama, nisu jaki u realnom životu. Ne plašim se za svoju bezbjednost. Uvijek mogu svojom Gradiškom proći uzdignute glave i stati sa svakim čovjekom i popričati. Tako se mogu ponašati i u Banjaluci, i bilo gdje drugo. To su ljudi koji će vas na društvenim mrežama napasti ali kada vas vide u realnom životu preći će na drugu stranu ceste jer će im biti neugodno.

Ima li iko među mladim SNSD ko jednog dana može naslijediti lidera partije i najviše funkcionere ili smatrate da ste i dalje u nekoj vrsti sjene vaših “starijih kolega”?

SNSD je politčka partija koja daje priliku mladim ljudima i to nije floskula. U tri najveća grada Srpske imamo dva predsjednika skupština gradova i jednog gradonačelnika. Riječ je o Banjaluci, Bijeljini i Prijedoru. To su sve mladi ljudi koji su izrasli iz organizacije MSD i SNSD. Ono što je razlika između SNSD i drugih partija je što kod nas mladi dolaze, edukuju se i rastu zajedno sa organizacijom, te preuzimaju važne funkcije, kako na lokalnom, tako i na republičkom nivou. Siguran sam da će 2022. godina pokazati da će mnogi ljudi koji pripadaju mojoj generaciji, imati značajnu ulogu u kreiranju politika i Vlade Srpske, ali i institucija na nivou BiH jer će ih građani izabrati da to rade.

Izvor: Srpskainfo