Nakon što mu nije bilo omogućeno da se obrati Savjetu bezbjednosti UN-a, njemački diplomata Kristijan Šmit izvještaj o stanju u BiH podnio je Bundestagu, čime je i sam praktično priznao da nema legitimitet, jer za imenovanje na funkciju visokog predstavnika nije dobio saglasnost SB UN.
Poslije podnošenja izvještaja, na sajtu Kancelarije visokog predstavnika objavljena je zajednička izjava Šmita i predsjedavajućeg Odbora za pitanja EU Bundestaga Antona Hofrajtera u kojoj se navodi da je situacija u BiH zabrinjavajuća i da će ako se stvari ne pomaknu sa mjesta, međunarodna zajednica i visoki predstavnik nastaviti djelovati.
– I dalje ćemo pažljivo da pratimo situaciju i razmotriti da li je potrebno preduzeti korake i koji su to koraci. Saglasni smo da uslovljavanje finansijskih sredstava u budućnosti mora da postane pravilo – navodi se u zajedničkoj izjavi.
Politikolog iz Banjaluke Vojislav Savić kaže da je apsurd sam po sebi to što se Šmit obraća u parlamentu jedne zemlje o stanju u drugoj zemlji bez ikakvog međunarodnog legitimiteta zato što nije dobio dozvolu da se obrati u SB UN.
– On može biti samo nekakav visoki predstavnik Njemačke za BiH, a to je tek apsurdna situacija. Pokušava na bilo koji način ostati relevantan, obraćajući se gdje stigne, iako, je vjerovatno svjestan da to nema nikakav pretjeran značaj – kaže Savić.
Sa druge strane, Savić objašnjava da je prisustvo Germana među visokim predstavnicima i generalno u BiH simptomatično iz nekoliko razloga.
– Njemačka je najlojalniji partner SAD u Evropi, jer za razliku od Francuske ne žele autonoman evropski odbrambeni sistem, nego insistira na jačanju NATO kapaciteta. Nijemci su za sad najpouzdaniji provodnici američke politike u kontekstu Balkana, koji je istorijski gledano njihovo prirodno polje uticaja – kaže Savić.
Član Predsjedništva PDP-a Milko Grmuša kaže da Šmit definitivno nije izabran za visokog predstavnika u BiH u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, ističući da je to i razlog zbog kojeg mu nije bilo dozvoljeno da se obrati pred SB UN.
– Jednostavno, međunarodno pravo je u ovom slučaju ipak vrlo jasno i precizno, tako da Šmit nema ni legitimitet, ni legalitet na osnovu koga bi crpio ovlašćenja visokog predstavnika. Realno i on sam je toga svjestan, a najbolji dokaz jeste činjenica da ne koristi nijedno ovlašćenje koje je na raspolaganju visokom predstavniku – kaže Grmuša.
Zbog toga je, nastavlja on, prinuđen da svoj i politički kredibilitet zemlje iz koje dolazi obezbjeđuje na drugi način, odnosno tako što insistira da Njemačka, a potom i Evropska unija prate politiku sankcija SAD prema lideru SNSD-a Miloradu Dodiku.
– Paradoksalno, došli smo u situaciju da je po Dodika, ali i po Republiku Srpsku, opasniji diplomata koji nema bilo kakvu mogućnost da koristi ovlašćenja visokog predstavnika, ali ima podršku važnih svjetskih sila koje mogu donijeti sankcije dugoročno daleko opasnije nego što to bilo koji mehanizam visokog predstavnika može da učini – kaže Grmuša.
Prema njegovim riječima, u ovakvoj situaciji ipak postoje limiti za sukobljene strane, pa će Dodik u nekom trenutku morati u određenoj mjeri da povuče prethodno povučene crvene političke linije.
– S druge strane, države koje stoje iza Šmita neće ići predaleko sa sankcijama, jer bi time preuzeli potpunu odgovornost za sve što bi se poslije dešavalo u BiH, ali i u regionu, pri čemu ovdje postoje ozbiljni problemi koje realno nije stvorio bilo ko iz RS, uključujući i Dodika – kaže Grmuša.
Germanski faktor
Milko Grmuša kaže da svi geopolitički faktori, uključujući i germanski, u ovom regionu imaju interese sa decenijskim, pa i vjekovnim kontinuitetom.
– Apsolutno nijednoj globalnoj sili Srbi nikad nisu bili prvi favorit u regionu, jer su jedini narod na Balkanu koji ima istorijsku državotvornu samosvjesnost i urođen nagon za samostalnim donošenjem odluka. U tom smislu, ne samo germanski, nego i brojni drugi geopolitički akteri imaće nama suprotstavljene interese, a na nama je da budemo mudri, uporni i da koristimo i njihove brojne međusobne konfrontacije – kaže Grmuša.
