Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svetog Atanasija Velikog, svetitelja koji je živio početkom 4. vijeka, a na ovaj dan vjernici poštuju jedan čudan običaj.
Sveti Atanasije Veliki, arhiepiskop aleksandrijski rođen je u Aleksandriji 296. godine,a već u ranom djetinjstvu okrenuo se duhovnosti.
Kao đakon arhiepiskopa Aleksandra, bio je na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji gdje se proslavio svojom učenošću.
Doprinio je učvršćivanju pravoslavlja, a naročito pisanjem Simvola vjere koji je na Saboru i usvojen. Atanasije je možda i jedan od najklevetanijih i najprogonjenijih svetitelja. Progonili su ga carevi Konstancije, Julijan i Valent, jeretik Arije i njegovi sljedbenici, episkop Jevsevije nikomidijski i mnogi drugi.
Na jugu Srbije do danas je ostala sačuvana priča o tome kako je đavo iskušavao Svetog Atanasija prerušivši se u najljepšu djevojku koja ga je mamila da se odrekne Boga i pridruži joj se u obožavanju nečastivog.
Sveti Atanasije je prozreo ovu prevaru i zamolio je djevojku da mu pokaže đavoljsku moć tako što će uskočiti u mali ćup. Ona je to učinila, a monah je odmah zatvorio posudu i bacio je u more.
Legenda kaže da je ćup godinama plutao, sve dok ga nisu pronašli ribari koji su ga otvorili. Tako je đavo ponovo izašao i i danas luta svijetom iskušavajući i kvareći ljude.
Zbog ovoga, stari kažu da čim zagrmi, đavo pomisli da to ide Sveti Atanasije, uplaši se i odmah uskače u posude. Zato je važno da se na današnji dan svi sudovi drže čvrsto zatvoreni. U nekim krajevima Srbije, Svetog Atanasija slave vodeničari koji vjeruju da na današnji dan đavoli vrebaju u virovima, pa ni vodenice danas neće dobro da rade.
