Neustavan prenos nadležnosti, političke odluke Ustavnog suda BiH, preglasavanje i nametanje volje jednog naroda, samo su dio pritisaka na Republiku Srpsku, ocjena je stručne javnosti. Upozoravaju, bošnjački pokušaj unitarizacije, mogao bi BiH vratiti u `90.
Apelacija hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, kojom pokušava Srbe i Hrvate ostaviti bez zaštite vitalnog nacionalnog interesa, biće još jedan test za Ustavni sud BiH. Praksu preglasavanja potvrdio je i posljednjom odlukom o ukidanju odredaba Deklaracije i zaključaka Narodne skupštine o vraćanju nadležnosti. Zaključci pripadaju politici, a ne sudovima, upozorava predsjednica Srpske Željka Cvijanović.
– Oni su time pokazali svoju nedosljednost i ovo nije prvi put da oni ocjenjuju akte koje ne bi trebalo da ocjenjuju i kad su u pitanju bilo podnošenje apelacija ili da se očituje Ustavni sud o vrlo sličnim stvarima koji nisu bili zakon ili ustavi entiteta. Oni su se tada proglasili nenadležnim – ističe predsjednica Srpske.
Ustavni sud sa tri stranca i dva Bošnjaka, umjesto ustavobranitelja postao je, kažu stručnjaci, ustavotvorac i sarajevsko-bošnjačka marioneta.
– Ustavni sud je preispitivao pojedine odredbe Deklaracije, a deklaracija je i po svojoj formi i sadržini iskazana volja, namjera, koja nema izvršno dejstvo u pravnom životu, ona tek proizvodi neke normativne akte koji se zovu zakoni – kaže Milan Tegeltija, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Željko Mirjanićkaže da ukoliko se želi imati suverena zemlja u kojoj se poštuje pravna struka, sudije Ustavnog suda moraju biti državljani te zemlje i istaknuti stručnjaci, što u BiH nije slučaj.
– Ne može se Ustavni sud baviti političkim aktima, samo pravnim, opštim pravnik aktima. Ustavni sud nije nadležan da se bavi politikom – ističe Mirjanić.
Bude li politike i u slučaju Komšićeve apelacije, kojom traži ukidanje vitalnog nacionalnog interesa iz ustava entiteta, upozorava profesor ustavnog prava Siniša Karan, biće to opasna rušilačka politika.
– To je samo jedna maska prebačena plaštom građanske državne demokratije, kvazidemokratije, ljudskih prava i sloboda iza koje se krije klasičan pokušaj unitarizacije kroz proces majorizacije i prevlasti jednog naroda, te uspostavljanja onih odnosa koji su nas doveli u tragični sukob 1992 godine. Komšić je najbolji primjer za to – naglašava Komšić.
Direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Republike Srpske Milorad Kojić rekao je da je Komšićev zahtjev “predizborni politički pucanj u prazno”.
– BiH je razgrađivanjem Dejtona i samog Ustava BiH pod silom i prijetnjom međunarodne zajednice potpuno devastirana – kaže Kojić.
Da bi je sačuvali od razvlašćivanja, kažu, na institucijama Republike Srpske je da brane ustavni poredak BiH, zalažući se za konstitutivnost naroda.
