I danas brojna reagovanja na posjetu Kristijana Šmita Banjaluci i razgovor sa kandidatom opozicije za predsjednika Republike Srpske Јelenom Trivić.
Predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno otadžbinskog rata poručuju da je to bio neprimjeren i nepotreban susret.
Posebno su ogorčeni borci i srpske žrtve iz Podrinja, kažu da bi političari uopšte bili za istim stolom sa Šmitom, minimalno što je potrebno je da ukine Zakon o zabrani negiranja genocoda koji je nametnuo njegov prethodnik Valentin Incko.
Skoro je godina dana kako su svi srpski poslanici u Narodnoj skupštini bez obzira na stranački dres, uz protivljenje bošnjačkih, odbacili tzv. Inckov zakon i poručili da njegov nasljednik Kristijan Šmit nije legalno izabran u UN.
Krhko srpsko jedinstvo nije potrajalo. Šmita su redom u Banjaluci ugošćavali PDP-ovi kadrovi, zaključno sa Јelenom Trivić.
– Žalosno da se neko ko se kandiduje za predsjednika Republike Srpske sastaje sa čovjekom koji želi da ukine Republiku Srpsku – izjavio je predsjednik Boračke organizacije Bratunac Zoran Gvozdenović.
– Ma koji to političar bio, iz reda opozicije ili pozicije mi to osuđujemo, jer Šmit dok god ne ukine zakon koji je nametnuo Valentin Incko, smatramo da neće biti mira, posobno ovdje u Podrinju. Lako je svim političarima iz Banjaluke sjediti i pregovarati s njim, a mi smo prvi na udaru tog zakona – rekao je predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih vojnika civila Srebrenica Branimir Kojić.
I direktor Republičkog centra za istraživanje rata,ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić je mišljenja da je u najmanju ruku diskutabilno ići na sastanak s osobom koji direktno radi i donosi odluke na štetu srpske populacije koja je postradala u proteklom ratu.
– Meni je sporno što se ne poštuju odluke institucija Srpske, a poštuju onih koji se nelegitimno predstavlja i koji nije visoki predstavnik. Postavljam pitanje po čijem nalogu i za čiji interes se taj sastanak dogodio – poručio je Kojić.
Sjesti s čovjekom koga većina doživljava kao otimača nadležnosti i imovine Republike Srpske, njemačkog diplomatu na privremenom radu u BiH, rijetki tumače kao politički hrabar, prije kao pogrešan potez.
Kristijan Šmit se ponaša kao visoki predstavnik iako ga Rusija i Kina osporavaju. I to je demonstrirao u susretu sa Јelenom Trivić, prethodno sa gradonačelnikom Banjaluke.
Na tviter nalogu OHR-a je predstavljen kao sastanak sa visokom predstavnikom iako ga Trivićeva zove gospodin Šmit.
– U principu mislim da je neprimjereno, bez obzira na sve, međunarodne političke okolnosti, postupati izvan odluka NSRS koje kažu da svaki visoki predstavnik mora da bude postavljen kao i svi dosadašni. Ovaj to nije. Svako je u poziciji da odbije Šmita ako polazi odluka NSRS, to je njen lični izbor – izjavio je profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu Radomir Lukić.
– Dakle sastajmo se, ali ne javno i ne sa onima koji nemaju legalitet i legitimitet, bilo da su iz međunarodne zajednice ili našeg političkog ambijenta – rekao je profesor Pravnog fakulteta u Banjaluci Mile Dmičić.
Profesor Aleksandar Vranješ smatra da susret sa Šmitom sugeriše kakvu bi politiku sutra vodila Јelena Trivić kao predsjednica Srpske.
Njene šanse, kaže, na predstojećim izborima sada su znatno umanjene.
– Јa doživaljavam gospođu Trivić kao kandidatkinju gospodina Šmita, neizabranog i lažnog visokoh predstavnika, kao kandidatki tog OHR-a – istakao je Vranješ.
Šmitov dolazak u Banjaluku ima i drugu dimenziju. Naime, treći put za redom razgovorao je sa direktorom bh. Agencije za lijekove Aleksandrom Zolakom, takođe PDP-ovim kadrom.
Šalje poruku da stoji iza te agencije nakon što je Republika Srpska uspostavila svoju.
