Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da je Hercegovački ustanak, poznatiji kao Nevesinjska puška, koji je podignut 9. jula 1875. u selu Krekovi kod Nevesinja, označio početak kraja osmanlijskog carstva i uvod u proglašenje Srbije i Crne Gore nezavisnim državama.
On je istakao da su Srbi uvijek, kroz svoju bogatu istoriju, bili na strani oslobodilaca, pobjednika, pravednika i antifašista.
– To je kroz vijekove potvrđivao i hrabri i ponosni narod Hercegovine – naglasio je Dodik.
On je podsjetio da je Hercegovački ustanak i prvi pucanj u Krekovima prerastao u srpsko-turski rat, jer se ubrzo proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.
– Svako obilježavanje ovog značajnog datuma, 9. jula, prilika je da se sjetimo hrabrosti i junaštva Pere Tunguza, koji je ispalio prvi metak na turski karavan čime je označio početak ustanka protiv osmanlijskog okupatora. Ovaj njegov herojski i junački podvig upisan je zlatnim slovima u slavnu istoriju naših predaka – naglasio je Dodik.
Povodom obilježavanja 148 godina od početka ustanaka u Hercegovini – Nevesinjske puške, predsjednik Srpske je rekao za Srnu da je hajduk Pero imao čast da svojim herojskim podvigom uzdrma i probudi umrtvljenu Evropu.
– Nakon ovog ustanka ubrzo je došlo do Berlinskog kongresa 1878. godine kojim su Srbija i Crna Gora dobile nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austrougarska na 30 godina okupirala BiH. Nažalost, oni koji su bili najhrabriji, koji su podigli ustanak ostali su pod vlašću, ali drugog okupatora. Umjesto osmanlijske imperije, BiH je anektirana od Austrougarske – podsjetio je Dodik.
Uprkos svemu, rekao je Dodik, Nevesinjska puška ostaje istorijski datum ne samo za slobodarski narod Hercegovine, već za sve Srbe, jer je ovaj ustanak, hrabrost i odvažnost srpskih ustanika bio podstrek i zvijezda vodilja svih narednih ustanaka, pa tako i posljednjeg Odbrambeno-oslobodilačkog rata.
On je rekao da su Nevesinjci i Hercegovci uvijek bili među prvima koji su hrabro podizali glas protiv okupatora i raznih bjelosvjetskih osvajača srpskih teritorija.
– I danas, mnogi kidišu na našu Republiku Srpsku, imovinu, naša prava i slobodu. Pokušavaju na razne načine da nas majorizuju, da nas utišaju, ugnjetavaju, ali naši hrabri preci treba da nam budu primjer i ideal kako se čuva i brani svoja zemlja, svoj identitet, vjera i otadžbina. Stoga, moramo biti jedinstveni i držati se zajedno i braniti ono najsvetije što imamo i što smo stvorili u miru, a u ratu odbranili – svoju Republiku Srpsku koja je natopljena krvlju najhrabrijih srpskih sinova – poručio je Dodik.
On je ukazao da su jedinstvo i patriotizam simbol naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, i to mora biti zavjet kako za današnje, tako i buduće generacije.
– Ovi događaji, poput Nevesinjske puške i brojnih drugih slavnih ustanaka i bitaka, upozoravaju da smo niko i ništa bez svoje otadžbine i svog naroda koji treba i mora da ostane odvje uprkos svim iskušenjima koji nam dolaze i koja nam nameću što domaći što strani neprijatelji – zaključio je predsjednik Republike.
Sutra će u selu Krekovi, kod Nevesinja, biti obilježeno 148 godina od početka ustanaka u Hercegovini – Nevesinjske puške.
Prva Nevesinjska puška označio je početak ustanka podignutog u mjestu Krekovi u opštini Nevesinje 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti.
Druga Nevesinjska puška, poznatija kao Uloški ustanak, izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.
Nevesinjska antifašistička puška predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnju kod Nevesinja.
Ovaj oružani otpor fašističkom okupatoru se u trećoj knjizi Otadžbinskog rata Rusije pominje kao prvi antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, ali ga komunističke vlasti bivše Jugoslavije nisu proglasile za Dan ustanka protiv okupatora, već 4. jul.
