Preporođeni Podgrmeč: Kako je jedna zadruga spasila sebe i 15 sela (FOTO)

Petnaestak sela u Podgrmeču, među kojim su Donji i Gornji Agići, Johovica, Ćele, Krš, Mala Novska Rujiška, Čađavica, Rudice, ne strahuje za svoju budućnost.

Poljoprivrednici, vrijedni stanovnici ovog kraja vjeruju da mogu izbeći sudbinu mnogih mjesta u Srpskoj i BiH koja su opustjela ili u njima živi po nekoliko stanovnika.

Organizovani pod upravom Poljoprivredne zadruge „Agrojapra“, vrijedno rade i proizvode mlijeko, meso, žito, voće, povrće za poznate kupce. Njihova zadruga ima 27 radnika i 254 člana, različite životne dobi i nacionalnosti. Polovinu čine žene.

Nova epoha počela je prvih poratnih godina, kada su zadrugari, radnici i kooperanti, otkupili bivšu Zemljoradničku zadrugu „Agrojapra“ u stečaju, i odlučili da samostalno, bez uticaja države i politike, o svemu odlučuju. Zadrugari postavljaju i smjenjuju direktore i članove uprave, ne interesujući se za njihov stranački status nego isključivo po sposobnostima i znanju.

Početak je bio na ledini. Kretao se korak po korak. Svake godine, nešto novo. I zadruga je stasavala. Niotkuda, iz poslovnog ambisa, iz velikog minusa u još veći poslovni plus.

Poljoprivredna zadruga “Agrojapra”, kaže za Srpskainfo direktor odnosno odgovorna osoba Nada Nešković Railić, agronom porijeklom sa Ozrena, osnivanjem je imala za cilj obnovu i osavremenjavanje poljoprivredne djelatnosti. Primarna je proizvodnja mlijeka, ali i žita, mesa, voća, povrća…Bavimo se i preradom, što je takođe važan sektor naše djelatnosti.

– U početku to je bilo podizanje voćarskih i povrtarskih zasada. Uporedo smo unapređivali proizvodnju mlijeka. Zadruga je svojim članovima isporučila 200 steonih junica, sve u cilju povećanja proizvodnje mlijeka. Sada od 200 farmera godišnje preuzimamo više od milion litara i isporučujemo velikim prerađivačima – obašnjava Nada Nešković Railić, koja je u Agićima formirala porodicu, tu se udala i rodila troje djece.

Ona je i svojim primjerom pokazala da vjeruje u lijepu budućnost podgrmečkog kraja. Svaki poslovni potez, smatra naša sagovornica, bio je uspješan. To jasno potvrđuju rezultati rada, stalno proširenje djelatnosti i povećanje obima proizvodnje.

– Na oglednim površinama ustanovili smo da možemo proizvoditi bundevu. Tome smo pristupili na organizovan način, a naši članovi su se opredijelili za veće površine jer imaju sigurnost u proizvodnji i plasmanu. To nas je ohrabrilo da izgradimo mini pogon za cijeđenje ulja od bundevinih sjemenki – pohvalila nam se direktorka jedinstvenog zadružnog kompleksa.

U istom dvorištu su poljoprivredna apoteka, prodavnica mješovite robe, benzinska pumpa, restoran, vodenica, pekara… Zadruga je, kažu njeni članovi, shvatila neophodnost podizanja malih prerađivačkih pogona koji su veoma uspješni i perspektivni. O tome u Donjim Agićima govore sa ushićenjem, žele da njihov primjer slijede i drugi. Činjenicama govore više od svake riječi.

– Cijedimo i ulje od sjemenki suncokreta, što je sasvim logičan nastavak prvobitnih poslova i i inicijativa. Posjedujemo i sušaru sa hladnjačom kapaciteta 25 tona. Bavimo se otkupom pšenice, raži, kukuruza… U vlastitoj pekari proizvodimo 97 hljebova u jednoj turi. Naša peciva, osim lokalnih prodavnica, isporučujemo trgovinama na području Novog Grada, Prijedora i Kostajnice – kažu oni.

Poljoprivredna zadruga “Agrojapra” bitno doprinosi obnovi i modernizaciji proizvodnje hrane. Poljoprivredne proizvode prerađuje u vlastitim pogonima i plasira na tržište. Na tim poslovima angažuju prirodne resurse i zapošljavaju seosko stanovništvo, čineći održivim ruralni razvoj podgrmečkog kraja.

Na paleti proizvoda Poljoprivredne zadruge “Agrojapra” su integrisano pšenično i raženo brašno, suncokretovo ulje od najkvalitetnijeg sjemena dobijeno mehaničkim postupkom cijeđenja na hladno, bundevino ulje cijeđeno vrhunskom tehnologijom hladnog presovanja sjemenki, čime je u potpunosti sačuvan izvorni kvalitet ulja, brašno od bundevinih sjemenki, domaće kukuruzno i heljdino brašno, grmečki  hljeb i peciva, sušeno voće, podgrmečka šljiva, suva šljiva bez koštice, čips od jabuke.

Primarni zadaci zadrugara u skorašnjoj budućnosti su stvaranje uslova za udruživanje, zajednički rad, sve u svrhu boljeg života, očuvanja sela i prirode, izvora pitke vode, nezagađenog zemljišta, vazduha i šume Podgrmeča, seoske arhitekture, starih zanata, običaja i tradicionalnih vrijednosti.

Poljoprivredna zadruga iz Donjih Agića je primjer kako se od svog rada, domaćinskog odnosa i realnog planiranja može dobro živjeti, na svome imanju. U zadružnom dvorištu ovog proljeća prvi put su se ugnijezdile rode i izlegle nekoliko ptića. Svi su se obradovali, uvjereni da je to dobar znak za zadrugu i za selo.

Zadružna izložba i biblioteka

– Kroz široke zadružne, ruralne aktivnosti, poljoprivredne i nepoljoprivredne, obrazovne i kulturno-zabavne, stvaramo uslove da ljudi rade zajedno, da kvalitetnije i bolje žive. Ključni cilj svih naših programa jeste preoblikovanje nove zadruge u sela poljoprivrede i turizma, sela građana i sela kulture – kažu zadrugari.

U zadružnom dvorištu je izložba starih alatki, etno-muzejska postavka, izložba fotografija starih vodenica i biblioteka sa sedam hiljada knjiga. Zadrugari su uključeni u sve segmente života.

Ovdje imaju priliku i da pročitaju knjigu, da pogledaju etno-muzejsku postavku, da nauče kako mogu uspješno proizvoditi, da ispričaju priču o zadrugarstvu ovog kraja i njenom uticaju na svaki segment života.

Sa zadrugom su stigli prvi traktori, poljoprivredne mašine, pa i autobusi. Zadruga je preteča modernog života, izgradnje puteva, mostova, društvenih objekata. O tome svjedoče fotografije i drugih dokumenti stalne postavke.

Prvo sjeme kukuruza dopremljeno je u Agiće posredstvom zadruge koja je pokretač izgradnje, puteva, mostova, elektrifikacija, fotografije i knjige.

Seoski turizam

Dolina Japre jedan je od najznačajnijih rudarsko–topioničarskih kompleksa antičkog doba na prostoru BiH. Podiglo ga je staro ilirsko pleme Japodi, po kojima je Japra dobila ime, prije više od 2.000 godina, a znatno ga razvili Rimljani.

Dolina Japre nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske i BiH. To je područje ispod planine Grmeč i prostire se između Sane i Une na nadmorskoj visini od 100 do 800 metara. Raspolaže kvalitetnim zemljištem i povoljnom klimom, bogatim biljnim i životinjskim svijetom.

Ima prirodne uslove za ratarsku, stočarsku i voćarsku proizvodnju, kao i za razvoj seoskog i ribolovnog turizma. Rijeka Japra bogata je ribom, a najzastupljenije su mladica, pastrmka, štuka, mrena, klen, grgeč i plotica.

Okružena je blagim proplancima Podgrmeča, protkana bistrim izvorima i nemirnim tokovima planinskih potočića koji se slivaju u čarobnu ljepoticu Japru. Njena dolina liči na prekrasnu prirodnu bajku, na turističku oazu aktivnog odmora, ali i privlačno mjesto za učenje i zabavu školske i studentske omladine.

Izvor: Srpskainfo