Badnji dan prethodi najradosnijem hrišćanskom prazniku – Božiću. Prate ga monogobrojni običaji koji uljepšavaju pripeme čovjekove duše za rođenje sina Božjeg. Predstavlja posljednji i najstroži dan velikog posta.
U praskozorje, pod udarcima sjekire, jedan se mladi hrast oprašta sa suncem. Sječe se sa tri udarca, tako da padne ka istoku.
Badnjak je simbol onog drveta, koje su, prema predanju, pastiri donijeli Josifu i Mariji, da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist.
Njegovo loženje je glavni dio ovog praznika, ali će badnjak od zore, do sumraka, ostati prislonjen uz kuću, i tek potom biti unijet, uz posipanje žitom. Badnjak se loži sa posebnim poštovanjem, i moli za zdravlje, sreću i mir, prenosi Stil.
FOTO: SRPSKAINFO
Na badnje jutro kuća se čisti, ukrašava sa slamom, na sto se stavlja suvo i koštunjavo voće, slavska svijeća – započinje post koji za cilj ima čišćenje duše. Potom se priprema posna večera, peče pečenica i ide u crkvu na bdenje.
Domaćice prave posnu trpezu, ali raznovrsnu, koja bi trebalo da sasdrži: pasulj, ribu, baklavu, pogaču, pitu…Vjeruje se da će tako i nova godina biti bogata i plodna.
Podovi se posipaju slamom, baš kao u Vitlejemskoj pećini, deca pijuču, da bi se živina množila i umolilo blagostanje.
U ovim običajima leži pronalaženje smisla praznika Hristovog rođenja. Nije sve u trpezi i jelu, jer se sve to može spremiti bilo koji dan. Bitno je da se ovaj praznik provede u svom domaćinstvu u krugu porodice, sa radošću i ljubavlju.
I dok se u domovima pali svijeća, kao simbol Isusove svetlosti koju je donio svijetu, ove su večeri sokaci i ulice pusti. Ne ide se u goste, niti se išta uzima od drugih. Praznuje se u porodici, a svi običaji upućuju na ljubav, praštanje i težnju da se sve zavade prekinu.
Mnogi običaji vezani za Badnji dan su paganski, a crkva im je kasnije dala hrišćansko obilježje.
Sledeća 3 vjerovanja su naši preci obavezno poštovali:
– Mak valja jesti na Badnji dan, jer se vjeruje da će donijeti mnogo novca onima koji ga jedu.
– Oni koji su se tokom godine posvađali s nekim, na Badnji dan praštaju i mire se i to je pravi duh tradicije.
– Na Badnje veče žena udari rukom muža u slabinu, a muž ženu isto, da bude cijele godine kuća vesela, da bude zdrav domaćin-gazda kuće.
