Republika Srpska se nezaustavljivo prazni. Brojevi to jasno dokazuju – u posljednjih 20 godina, samo na osnovu prirodnog priraštaja, izgubili smo 90.000 stanovika, ili jedan grad veličine Prijedora.
Kako je na predavanju “Demografska slika Republike Srpske stanje i perspektive”, upozorio profesor dr Draško Marinković, jedan od vodećih demografa u Srpskoj, za dvije decenije smo ostali bez 8 % populacije, a za 18 godina je zatvoreno je više od 80 škola i ugašeno više od 900 razreda.
Očekivano, mortalitet bilježi veliki porast. U piku pandemije korona virusa imali smo 19.002 umrlih, dok je godišnji prosjek 16.000 umrlih.
Dobre vijesti iz porodilišta, loše iz škola
– Sve to, uz iseljavanje o kome ne postoje validni podaci, jer ih institucije ne prate ili ih prate, a ne objavljuju, dovelo je do sljedećih brojki – trenutno udio mladog stanovništva, starosti do 14 godina je tek 13,4 posto, dok broj starijih od 65 čini 22 % populacije. U procentima, to je svaki četvrti stanovnik Republike Srpske – istakao je Marinković.
Draško Marinković, koji je redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, samtra da jedine lijepe vijesti stižu iz porodilišta.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Draško Marinković
–Ono što trenutno jedino daje nadu, kaže, jeste činjenica da se posljednjih deset godina konstantno rađa 9.000 beba. Strateški cilj Republike Srpske bi trebalo da bude da se zadrži ovaj broj rođenih na godišnjem nivou. A to će biti teško, jer se smanjuje fertilni potencijal žena, što će uz odlazak u inostranstvo reproduktivnih osoba, svakako smanjiti mogućnost da se zadrži ovaj nivo rađanja – smatra profesor Marinković.
U ovom trenutku RS nedostaje oko 7.200 ili 44 % djece za zamjenu generacija, s obzirom na to da istraživanja ukazuju da troje djece nije dovoljno za povećanje prirodnog priraštaja, već samo za njegovo održavanje.
On je takođe naveo da je smanjen broj osnovaca u Srpskoj.
-U školskoj godini 2000/2001 imali smo 118.504 učenika, a 2022/2023 84.643 učenika. Riječ je o apsolutnom smanjenju učenika za 33.861, odnosno prosječnom godišnjem smmanjenju za 1.500 – navodi Marinković.
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Očekivano, prognoze za 2050. nisu optimistične. Broj stanovnika će se smanjiti za 17 %, broj zaposlenih za 21,1 %, dok će učešće broja zaposlenih u ukupnom broju stanovništva ostati gotovo nepromijenjeno oko 26%.
Ko će raditi za penzionere?
Takođe, učešće broja penzionera u ukupnom broju stanovnika sa 24,6 u 2022. godini u 2050. god. će se povećati na 32,8%, kada će svaki treći stanovnik RS biti penzioner.
Kada je riječ o studentima, projekcije kažu da će se broj novoupisanih studenata već 2030. godine smanjiti na 5.300, a 2035. god. na manje od 3.800, piše portal Buka.
-Prirodni priraštaj je negativan od 2002. godine i on će bespovratno takav ostati i, jednostavno, u budućem periodu ne možemo očekivati da on bude pozitivan bez velike imigracije stanovništva, odnosno doseljavanja – kaže Marinković.
Podsjeća da demografi već 15 godina upozoravaju da će se privrednici suočiti s manjkom radne snage,a da je to sada došlo na naplatu.
FOTO: ZORAN ILIĆ/RINGIER
– Mii već sada imamo svakog četvrtog stanovnika starijeg od 65 godina, a ako se ovakav trend nastavi sigurno će do 2050. godine u RS svaki treći stanovnik biti penzioner. E sada, možete zamisliti koliko će biti potrebno finansijskih sredstava da bi se održala postojeća infrastruktura i punili fondovi iz kojih će se finansirati doplaci za dječiju zaštitu, porodičnu zaštitu, zdravstvenu zaštitu i penzioni sistem – upozorava Marinković.
Navodi da niko pouzdano ne zna koliko Republika Srpska sada ima stanovništva. Prema Zavodu za statistiku RS, 2013. je popisano 1. 170 342 stanovnika. Inače Agencija za statistiku BiH je imala sasvim druge podatke.
Nema nas ni milion
-Ako taj popis uporedimo sa onim iz 1991. godine, vidjećemo da je na istom prostoru 400 000 stanovnika manje ili 25 posto. Za 2022. je procjena da imamo 1. 120 000 stanovnika. To je procjena Zavoda za statistiku RS koji se bazira na zatvorenom tipu populacije. Migracije nisu uključene. Ovdje slobodno možemo reći da imamo 200.000 ljudi manje, a vrlo moguće i više od ovog broja. Bliži smo, rekao bih cifri od 900. 000, nego 1. 120 000 stanovnika – ocijenio je Marinković.
Govoreći o pronatalitetnim mjerama u Srpskoj, naveo je da su neke dale rezultate, a kao prioritetno je istakao potrebu da se u sistemu razdvoje pronatalitetne i socijalne mjere.
Dodao je i da RS nema cjelovitu populacionu politiku, da mnoge mjere nisu sistematizovane, te da većinu treba nadograditi i inovirati.
Briga o obnavljanju stanovništva, ističe Marinković, treba da bude briga društva, odnosno države.
-Ovo što nam se dešava nije samo naš problem. To je problem i susjednih regiona i prostora oko nas. Svi se suočavaju sa negativnim demografskim trendovima i svi se na različite načine bore sa tim. Ali, donosioci odluka treba da budu svjesni da sa prosjekom starosti od 44 godine, već sada spadamo među pet vodećih prostora u Evropi i 10 u svijetu po starenju stanovništva – zaključuje Draško Marinković.
