Studenti Filozofskog fakulteta u Sarajevu još 2012. godine tražili su smjenu profesora Dževada Jahića, autora spornog školskog rječnika “bosanskog” jezika, koji je digao mnogo prašine posljednjih dana.
Nadležni su se tada oglušili na veoma teške optužbe koje su studenti iznijeli.
Jahić je redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Ono što je zanimljivo je da se studenti nisu žalili na korupciju nego na nacionalizam.
“Poznato je da se većina profesora našeg odsjeka bavi propagiranjem bošnjačkog nacionalizma, a pojedini studenti uživaju protekciju i jedni drugima nazivaju vjerske pozdrave”, rekla je tada jedna studentica.
Obratili smo se njegovom fakultetu s pitanjima o tome kakav stav imaju o rječniku čiji je autor njihov zaposlenik napisao te šta je urađeno povodom zahtjeva studenata za smjenu.
Na sve ovo iz Dekanata dobili smo tek odgovor da “dekan fakulteta smatra da nije kompetentan da komentariše ovu tematiku”. Ostalo je nejasno da li to znači da dekan Salih Fočo misli da bi neko drugi trebalo da rješava probleme na njegovom fakultetu.
Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, ističe, pak, kako je lingvistička nauka na južnoslovenskom prostoru od devedesetih naovamo postala prostor širenja najmračnije nacionalističke ideologije.
“Može se reći da su rat u bivšoj Jugoslaviji prvo počeli u lingvistici. Prema tome, ona se izvrgava vrlo često u jezik mržnje i širenja najcrnjih stereotipa prema drugim nacionalnostima. Dževad Jahić je tek jedan u nizu nacionalističkih lingvista. Čitave katedre filologije su klonovi Dževada Jahića, davno sam pisao o njemu kao kvazilingvisti. Njegov nacionalistički postuliran stereotipni prikaz drugih nacija nije prisutan samo u rječniku o kojem govorimo, pravi primjer takvog jezika može se naći u čuvenoj knjizi ‘100 pitanja, 100 odgovora o bosanskom jeziku’, koja je, za razliku od rječnika, obavezni univerzitetski udžbenik na onim univerzitetima pod takozvanom bošnjačkom političkom kontrolom”, ističe on.
Kazaz kaže kako je začuđujuće da nijedan lingvista nikada nije reagovao na druge Jahićeve radove. Na pitanje šta misli da li će sporni rječnik zaživjeti, Kazaz je rekao da je “Jahić naučno već leš, kao što su naučni leševi oni što su Andrića optuživali i iz raznih etničkih pobuda”.
“Jahićizam kao ideologija je temeljna odrednica svih filozofskih fakulteta u BiH, prema tome to je ideologija koja određuje našu znanstvenu budućnost.
Jahić ili Miloš Kovačević, isto je to, propagandno djelovanje prod krinkom nauke”, kaže profesor Kazaz.
Mirjana Vlaisavljević, profesorica na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, kaže da ovaj rječnik “nije jučerašnji”.
“On je izašao prije 16 godina”, rekla je Vlaisavljevićeva, koja cijelu priču smatra “jednom spinovanom igrankom koja je zakuvana s ciljem skretanja pažnje s najvažnijih pitanja kao što su sudbina i otimanje Kosova”.
Nedžad Mulabegović, predsjednik Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, smatra da rječnik i čitava atmosfera koja se stvorila oko te priče ne zaslužuje nikakvu pažnju.
“Gubi se energija na neke efemerne stvari koje ne zaslužuju nikakvu pažnju, stvaraju se sukobi i prepirke, a prolaze kraj nas teme koje su od vitalnog značaja, kako za nas, tako i za one generacije koje dolaze”, kazao je Mulabegović.
OEBS je takođe reagovao na rječnik i obrazovne institucije u BiH okarakterisao kao odgovorne za uklanjanje neprimjerenog sadržaja iz udžbenika.
Školski rječnik autora Dževada Jahića obiluje nizom skandaloznih tumačenja s pogrdnim izrazima i tumačenja na račun srpskog naroda. Rječnik na kojem je Jahić radio 15 godina sadrži riječi kao što su “đikan” ili “balvangrad”, koji se vežu uz Srbe i gradove koji su u RS.
Iako se još ne zna hoće li biti povučen iz upotrebe, Ministarstvo obrazovanja FBiH se ogradilo, navodeći da nije na listi odobrenih udžbenika.
