Moždani udar javlja se sve ranije, između 40. i 50. godine, a stručnjaci smatraju da značajno može da se smanji rizik od ove bolesti.
Na porast su, smatraju stručnjaci, najviše uticali gojaznost, sve prisutniji sjedeći način života, premalo fizičke aktivnosti i dugo neregulisane hronične bolesti kao što su hipertenzija ili dijabetes.
Prema statističkim podacima, u svijetu godišnje šlog doživi više od 15 miliona ljudi, oko pet miliona umre, a isto toliko ostaje trajno onesposobljeno. U Srbiji svakih 15 minuta jedna osoba doživi, a svakog sata jedna umre od posljedica ove bolesti.
Srećom, šlog može da se prevenira ili da se barem značajno smanji rizik.
1. Nije kasno da prestanete sa pušenjem
Pušenje negativno utuče na elastičnost krvnih sudova, postaju kruti, a istovremeno ova loša navika povećava rizik za stvaranje krvnog ugruška i utiče na razvoj hipertenzije, što je najznačajniji faktor rizika za nastanak šloga. Šteta koja je na ovaj način nastala, međutim, može da se popravi, čak i nakon višedecenijskog “nikotinskog” staža. Mnoge studije su pokazale da se po prestanku pušenja rizik smanjuje i vraća na nivo nepušača za oko pet do 10 godina. Čak i osobe koje prekinu sa ovom lošom navikom u šezdesetim ili sedamdesetim godinama mogu da smanje problem sa krvnim sudovima.
2. Obratite pažnju na utrošak kalorija
Fizička aktivnost je ključ za prevenciju šloga jer utiče na smanjenje krvnog pritiska i na kontrolu tjelesne težine. Zvanične preporuke su da treba vježbati oko 30 minuta, pet puta nedeljno. Ne treba da vas razočara ako u početku utrošak kalorija bude manji od očekivanog. Recimo, pola sata trčanja može da pomogne da utrošite samo oko 50 kalorija, ali je ukupni efekat mnogo značajniji, odnosno resetovanjem metabolizma pokrenuće se znatno veći utrošak kalorija tokom cijelog dana.
3. Ne odustajte od vježbanja
Ukoliko ste isplanirali da svakog dana trideset minuta brzo šetate, pa zbog neodložnih obaveza nekoliko dana ne možete da se posvetite ovoj aktivnosti, ne odustajte od planova uopšteno. Nekoliko dana pauze neće umanjiti korist koja je do tada učinjena.
4. Ograničite uzimanje soli
Kada smanjite unos soli, umanjiće se i delovanje drugog najvećeg faktora rizika za nastanak šloga. Naučite da ukus jelima dajete uz pomoć bilja, začina ili crnog bibera. Imajte na umu da je hleb najveći izvor soli u ishrani, i zato stručnjaci savjetuju da ga ne kupujete, nego da mesite domaći. Samo tako ćete moći da kontrolišete koliko soli se nalazi u svakoj vekni.
5. Smanjite porcije i ne preskačite doručak
Istraživanja su pokazala da gojaznost povećava rizik od šloga zbog veće mogućnosti stvaranja krvnih ugrušaka za čak 64 odsto. Izbjegavanje masne hrane, konzumiranje više vlakana, i pet porcija voća i povrća značajno smanjuju ovaj rizik. Doručak će učiniti da se osećate bolje, zdravije i prestaćete tokom dana da zavaravate glad grickalicama. Dopunite porciju žitarica ili kaše sa voćem, što će pomoći da lakše dosegnete obaveznih pet “zelenih” obroka. Ako želite da smanjite tjelesnu težinu dovoljno je da redovnu porciju smanjite za 20 odsto.
6. Ograničite uzimanje alkohola
Alkohol može značajno da poremeti krvni pritisak, što je takođe jedan od faktora rizika za pojavu moždanog udara. Da bi se umanjio, dnevni unos alkohola ne bi trebao da bude veći od dva pića za muškarce i maksimalano jednog za žene. Obavezno uzmite dovoljno tečnosti pre nego što počnete da pijete, kako ne biste žeđ gasili alkoholom.
7. Kontrolišite krvni pritisak
Žene češće kontrolišu krvni pritisak, jer uzimanje kontraceptivnih pilula, trudnoća ili hormonska supstitucija tokom menopauze mogu da utiču na ovaj vitalni parametar. Muškarci, međutim, do 60. godine uglavnom ne osjećaju neke tegobe zbog promjena pritiska, pogotovo što povišene vrijednosti često ne daju specifične simptome. Da biste na vrijeme uočili hipertenziju, najbolje je da kontrolišete pritisak na svakih nekoliko nedelja, kod ljekara ili u kući.
8. Stres i depresija
Iako veza između stresa, depresije i šloga još nije potpuno definisana, uočeno je da ova stanja mogu da budu markeri za otkrivanje rizika od oštećenja mozga. Utvrđeno je da depresivni ljudi imaju dva puta veći rizik da dožive moždani udar. Neodložno posetite ljekara i ako imate i druga oboljenja, kao što su koronarna bolest, dijabetes, visok holesterol, atrijalna fibrilacija.
SIMPTOMI
Na šlog treba posumnjati ako se javi:
– slabost motornih funkcija ili utrnutost jedne polovine lica ili tijela,
– iznenadna pojava vrtoglavice, nemogućnost hodanja i stajanja,
– nagon na povraćanje ili povraćanje koje se pogoršava sa promjenom položaja glave i tijela ili poslije fizičkog napora,
– naglo nastale glavobolje, koje počinju najčešće u potiljačnom dijelu,
– slabost pojedinih dijelova tijela,
– izmjenjeno stanje svjesti,
– dugotrajna štucavica (češće kod žena)
– otežano izgovaranje pojedinih riječi, nemogućnost govora ili nerazumevanje tuđeg govora,
– poremećaj vida, pojava duplih slika, potpuni gubitak vida na jednom ili oba oka, suženje vidnog polja
FAKTORI RIZIKA
* povišeni nivo holesterola i triglicerida u krvi
* visoki krvni pritisak
* pušenje
* šećerna bolest
* gojaznost
* smanjena fizička aktivnost
* prekomjeran unos alkohola
* oboljenja srca i krvnih sudova
