Projekat međunarodne zajednice i namet visokog predstavnika, Izborni zakon, star gotovo 15 godina – do kraja februara bi trebalo da bude izmijenjen. Reformom zakona i otklanjanjem izborne korupcije mjesecima se bavi Interesorna radna grupa za izmjenu ovog zakona.
Radna grupa do sada je zasjedala devet puta. Učinak bi trebalo da sumira 13. januara, kroz 29 amandmana. Šta se krije iza amandmana? Zbog čega SDS koči povećanje izbornog cenzusa? Da li će biti spajanja lokalnih i opštih izbora.
Sve je izvjesnije da će građani i ove godine na birališta. Јer, da bi bili spojeni opšti i lokalni izbori u BiH neophodno je izmijeniti ustave entiteta, četiri zakona, statute opština i gradova. To je prevelik posao i za evropske zemlje, a kamoli za BiH. Zbog ušteda većina političkih stranaka je za spajanje izbora, ali tek od 2018. godine. Član Radne grupe za izradu Izbornog zakona, SNSD-ov Lazar Prodanović, smatra da lokalni izbori ove godine trebaju da budu održani.
– SNSD-u odgovaraju izbori u ovoj godini. Smatramo da dosadašnja vlast u Savjetu ministara BiH nije pokazala rezultate na nivou BiH. SNSD će ovaj put imati bolje rezultate nego 2014, istakao je Prodanović.
Zagovornik spajanja izbora ranije je bio i SDS. Sada, upravo zbog uskađenosti brojnih propisa, sumnjaju u dogovor.
– Nisam preveliki optimista da će se napraviti pomak. Za tako nešto potreban je veliki konsenzus. Nisam siguran da će ga biti, rekao je Mirko Šarović, potpredsjednik SDS-a.
Pomaka nema ni kod povećanja izbornog cenzusa. Prijedlog, da se izborni cenzus poveća sa tri na pet, zbog protivljenja SDA-a, u Interesornoj radnoj grupi nije dobio podršku.
– Znamo da Bošnjaci neće dozvoliti da se procenat digne na pet, jer onda ne bi imali ovoliko predstavnika iz Bošnjačkog naroda, rekao je Nenad Stevandić, potpredsjednik NSRS .
Kao najslabija karika u izbornom procesu se pominju Birački odbori. Sve se češće u javnost iznose stavovi o zatvorenim listama, što je za SNSD – korak unazad.
– Otvorene i kompenzacione liste imaju svoje pozitivne strane, ali bi trebalo sankcionisati negativne procese nakon dana izbora, dodao je Prodanović.
Za Vehida Šehića, jednog od najpriznatiji stručnjaka za izborno zakonodavstvo, suština je u odgovornosti, bez koje kaže, nema demokratskih procesa.
– Јa nisam za uslovne, već kazne zatvora. Kad jednom neku stranku sankcionišete i zabranite joj izlazak na izbore-vidjećete rezultate, naglasio je Šehić.
Dok pojedinci najveći problem i izvor korupcije vide u biračkim odborima, potpredsjednik NSRS – problem vidi u opstukiciji rezultata popisa stanovništva. Opsturkciju prisuje Bošnjačkim partijama.
– Namjerno se oteže s rezultatima popisa, jer bi to bitno izmijenilo Izborni zakon, izmijenilo strukturu ministarstava u Vladi Srpske. Zato se pokušava napraviti nekakav bajpas, da se naprave nove finte s Izbornim zakonom, dodao je Stevandić.
Kako bilo da bilo, Interresorna radna grupa trebalo bi najkasnije do kraja februara da završi posao, kako bi eventualno usaglašene izmjene mogle proći regularan put razmatranja u bh. parlamentu i stupile na snagu do maja 2016-te kada bi, prema postojećoj regulativi, trebalo da budu raspisani lokalni izbori.
