Trećinu ubiti, trećinu protjerati, ostale pokatoličiti, to je bio plan nekadašnje NDH u Drugom svjetskom ratu.
O tome i danas govore preživjeli svjedoci. I zbog toga, kažu, u Prijedoru u to vrijeme nije bilo građana pravoslavne vjere.
Јedni su ubijeni u pokolju krajem jula i početkom avgusta ’41. ili završili u Јasenovcu. Drugi protjerani u Srbiju, a preostali Srbi pokršteni u katoličku vjeru. Dokazi o pokatoličavanju Srba , tvrde svjedoci, mogu se naći u svakoj školi na prostoru bivše NDH, gdje su sačuvane matične knjige.
O pokrštavanju pravoslavaca u Prijedoru svjedoči porodica Ostojić. Osamdesetšestogodišnji Aleksandar Ostojić, sjeća se dana iz osnovne škole kada su Srbi morali postati katolici. Bio je jedan od njih.
– Oni koji su se prekrstili, ostali su živi. A oni koji nisu, bili su svi pobijeni. To je bilo `41. godine, za Ilindan, to je prvog i drugog avgusta – prisjeća se Ostojić.
Tragom ove priče Prijedorčanin Lazar Gvozdenović, istraživao je i došao do saznanja da je neophodno u gimnazijskim školskim matičnim knjigama iz Prijedora, uporediti ’41. i ’42. školsku godinu. Sve je i više nego jasno, kaže profesor Gvozdenović – pokatoličeni su svi pravoslavni đaci.
– Nije postojao ni vjeroučitelj pravoslavne vjere. Samo dva vjeroučitelja, muhamedanska, tako se zvalo prije, to je islamski i katolički vjeroučitelj – kaže Gvozdenović.
Pokolj, izbjeglištvo u Srbiju i pokrštavanja dokumentovali su u monografiji bivši učenici i profesori prijedorske Gimnazije. Školske matične knjige, nalaze se danas u Arhivu Republike Srpske, tvrdi Lazar Gvozdenović.
– Treba dobro pripaziti da se ne izgube, jer su već meni bili naglasili da ih nema. Kasnije kada sam ja priprijetio tužilaštvom, onda su ih našli – kaže Gvozdenović.
Priča zanimljiva i za Muzej Kozare. Kažu, obratiće se Arhivu Republike Srpske.
– U mogućnosti smo da dobijemo interesantne informacije koje se tiču politike koju je NDH sprovodila na ovom prostoru – kaže istoričar Vedrana Adamović.
Pokrštavanje Srba na cijeloj teritoriji NDH moglo se realizovati samo po temeljno osmišljenom planu i programu Katoličke crkve, na čijem je čelu bio Alojzije Stepinac, kategroičan je profesor Gvozdenović.
