Političari i političke stranke spremni su za lokalne izbore, bar kad su u pitanju liste kandidata za načelnike i gradonačelnike. Sve stranke dostavile su CIK BiH liste sa svojim kandidatima.
Analizirali smo ko su kandidati i ko će koga u toj trci da podrži.
Od ranije je poznato da su kandidati za gradonačelnika Banjaluke Igor Radojičić ispred vladajuće koalicije i Dragan Čavić ispred SzP. Ovih dana pojavilo se i treće ime – Duško Tadić iz Prve stranke.
Igor Radojičić u kampanju, poručuje, kreće odmah: “Gradonačelnik treba da daje prioritete, treba da daje tempo, da ima viziju razvoja, ali ne može ništa da uradi sam. Treba da radi uz podršku jakog tima, a u našem slučaju i uz podršku jake partije.”
U Doboju Obrenu Petroviću se suprotstavlja SNSD-ov Milorad Živković. Petrović u trku ulazi bez podrške svih članica SzP. Protiv Petrovićeve kandidature bio je Siniša Đorđević iz PDP-a: “On nije više spreman da vodi ovaj grad, znači politički on nema više snagu, nema ljude, nema kapacitet da napravi boljitak u ovom gradu.”
Slika o kandidatima u posljednjem trenutku iskristalisala se i u Trebinju. SNSD-ov Luka Petrović izlazi na crtu PDP-ovcu Slavku Vučureviću, koji, kao ni Petrović nije dobio podršku cijelog tzv. Saveza za promjene. Predsjednik gradskog odbora NDP Slobodan Šaraba mjesecima je bio kategoričan da neće podržati kandidaturu Slavka Vučurevića, međutim, njegove tvrdnje pobio je predsjednik ove partije Dragan Čavić koji je prisustvovao i zvaničnoj promociji Slavka Vučurevića.
– Mi u Trebinju imamo realnost u kojoj smo mi iz vrha stranke na Glavnom odboru na Predsjedništvu njih obavezali da ne mogu da idu ni za živu glavu na drugu stranu, kaže Čavić.
U Bijeljini za gradonačelničku poziciju boriće se kandidat SzP Mićo Mićić, Zlatko Maksimović iz vladajuće koalicije i Damjan Pajić kao nezavisni kandidat.
U Prijedoru mirnija situacija. Ovaj put Marko Pavić iz DNS-a nije se kandidovao, a umjesto njega za gradonačelničku fotelju bori se Milenko Đaković. Njegov protivkandidat je Dušan Berić iz SDS-a.
U Srpskoj u većini opština građani će moći birati između dva kandidata – to predstavlja političku polarizaciju, tvrde politikolozi. Kao glavnog krivca vide Izborni sistem, koji favorizuje dvije političke partije.
Velizar Antić:”Po mom mišljenju za male političke partije to nije dobro. Male političke partije će se, ukoliko dođe do nastavka ovog trenda, polako gasiti i one će se utapati u ove veće partije.”
Rajko Vasić: “Ovo što se ukrupnjavaju, što se stvaraju dva bloka je znak i posljedica slabosti velikih stranaka. Velike stranke ili osjećaju da nemaju snage ili ne mogu da pobjede i iz tog straha ulaze u jedan blok i automatski formiraju drugi blok po sistemu spojenih posuda.”
Ovakav sistem dugoročno stvara polarizaciju, koja na kraju vodi do postizborne konfuzije, u kojoj načelnik koji pobijedi nerijetko ima problem sa brojem onih koji bi trebalo da ga podrže u odlukama.
