Decenije prolaze, Aneks 7- povratak izbjeglih i raseljenih- odavno je trebalo da bude realizovan, a sarajevski Srbi još dokazuju vlasništvo nad kućama i zemljom i pored činjenice da je u posjedovnim knjigama navedeno da je od davnina imovina pripadala njihovim precima.
U naselju Žuč, udaljenom od sarajevske opština Novi Grad svega tri kilometra, do rata su živjeli isključivo Srbi. Danas ne živi niko, jer administracija opstruiše povratak. U nekolicini obnovljenih kuća, život je nemoguć jer se Elektroprivredi BiH nije isplatilo da obnavlja niskonaponsku mrežu. Zemlja je iz četvrte prekategorizovana u 6. kategoriju, a iza svega stoji namjera da se na srpskim imanjima sagradi sportsko-rekreacioni kompleks, kada zemlju prodaju u bescijenje, ili pak zaborave da su je i imali.
Donacijama, 2011. u naselju Žuč obnovljeno je osam kuća. Mladen Pajdaković nije imao uslova da se vrati, jer je na brojne zahtjeve da mu se priključi struja, dobio samo jedan odgovor, Elektroprivreda BiH nema sredstava da obnovi niskonaponsku mrežu. Obnovljenu kuću devastirali su provalnici …
Gojko Pajdaković jedva prepoznaje gdje mu je i bila kuća, jer nakon što su je urušili odnoseći upotrebljiv građevinski materijal, navukli su stotine kamiona zemlje i građevinskog otpada. Sada i pored posjedovnih listova, mora dokazivati i da je zemlja njegova…
– Moram predati zahtjev za cjepanje parcele. Izdvojiti za jednu parcelu za premjer 240 maraka, a onda za sve ostale po 100 KM, ističe Pajdaković.
Predratni stanovnik naselja Žuč Uroš Mijatović dodaje da se sve rješava uglavnom finasijama.
– Da je mogu oduzeti, ne mogu, zato što nam je i čukundeda ovde živio, 300 godina smo ovde, naglašava on.
Ni mrtvi nisu spokojni. Spomenici su svjedoci srpskog postojanja i iznova se ruše, uništavaju. Sve osim volje srpskih stanovnika da budu svoji na svome. No, nisu dobrodošli, a potvrda je i ignorisanje našeg dopisa u opštini Novi Grad.
Јedini odgovor iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH ukratko glasi- Obavještvamo Vas da su od Ministarstva iscrpljene sve mogućnosti u okviru njegove nadležnosti. Napominjemo da je u odgovoru nadležna institucija Kantona Sarajevo izvijestila podnosioca detaljno o toku aktivnosti u vezi s predmetom predstavke.
Predmet predstavke (podneska?) bila je prekategorizacija zemlje i planovi Kantonalnog zavoda za razvoj da Žuč, bez saglasnosti predratnih vlasnika pretvori u sportsko – rekreacionu zonu.
Uložili su predratni stanovnici primjedbe, ali iz ove institucije odgovaraju da su njihovi problemi imovinsko- pravnog karaktera, koje, kažu, mogu rješavati putem nadležnih opštinskih i sudskih službi. To znači, da moraju ponovo dokazivati da im pripadaju i kuće i zemlja i za to naravno odriješiti kesu. Tako je to u multietničkom Sarajevu.
