Da li je danas ona pretvorena u paradu pijanstva i kiča?
Prenosila se s koljeno na koljeno. Običaj koji se čuvao i kada to i nije bilo lako. Krsna slava porodice je duhovni obred u čast sveca zaštitnika koja se proslavlja u krugu najbližih.
Protojerej-stavrofor Darko Đogo dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta “Sveti Vasilije Ostroški” u Foči kaže da krsna slava jeste bitno obilježje srpskog pravoslavnog naroda i sa te strane očuvanje slavljenja srpske slave kao porodičnog dana, okupljanja, saborovanja je vrlo bitno.
Svi smo svjesni koliko je okupljanje i saborovanje toga dana veoma važno. Međutim, ono čega nismo, a često se ni ne zapitamo da li pretjerujemo u svemu i da li su se slave poslednjih godina pretvorile u gozbe samo radi hrane i vrijednog poklona. Skromno ili domaćinski? Strogo poštovanje crkvenih normi ili slavljenje na svoju ruku? Zabava ili sakralna svečanost?
– Mislim da malo pretjerujemo i da smo otišli u neke druge suštine, neke druge stvari. Suštinska stvar krsne slave i proslave krsne slave jeste prinošenje žrtve Bogu, ono što mi prinosimo u crkvi jeste molitva i koljivo i to jeste suština slave i ta molitva u porodičnom sabranju, ističe Dejan Krstić, student 4.godine Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta “Sveti Vasilije Ostroški” Foča.
Slave su danas dobile pomodarski karakter. Izgledaju poput trodnevnih zabava s velikim brojem zvanica.
– Uglavnom to se nekako više okreće ka toj hrani, ka piću, a ne u suštini onome što jeste proslavljanje i veličanje svetitelja, kaže Miljan Aleksić, student 3.godine Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta.
Po slavskoj trpezi se poznaju junaci – od predjela, salata, neprikosnovenih slanih rolata, do riblje čorbe i ribe za posnu varijantu, te supe i pečenja za mrsnu. Sitni kolači i nekoliko vrsta torti.
– Možda bismo kao najznačajniji pokazatelj kao pogrešnu praksu mogli vidjeti proslavljanje s previše izraženom trpezom. U doba posta s mrsnom hranom, to je onda kada nemamo poštovanja prema pravoslavnom naslijeđu i svetim ocima, a to vrlo često pravdamo i nekim vrlo lošim, lažnim razlozima kao što su pozivanje na pretke koji su na mrsno slavili, naglašava protojerej-stavrofor Darko Đogo.
Slavski poklon brzo je ušao u običaj našem narodu. Iako bi trebao biti što skromniji, danas se na slavu ne dolazi bez poklona za domaćina, vina, velikih korpi sa slatkišima, stolnjacima, tanjirima, šoljicama i neizostavnim cvijećem za domaćicu! Naravno, ni poklon za djecu ne zaboravljamo!
– Malograđaština se vidi u kupovanju prezahtjevnih poklona za slavu, čitavih nošenja tih milosti za slavu što je takođe bezpredmetno jer slava je tu da vas okupi. Za slavu se zato nosila narandža, jabuka , zato što ona nije trebala da zakomplikuje naše odnose, nego da ih raskomplikuje, poručio je dekan Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta “Sveti Vasilije Ostroški”.
Nemojte formalno slaviti slavu. Krsna slava trebalo bi da bude svečani čin i obred poštovanja kroz koji vam stiže blagoslov od vašeg svetitelja, zaštitnika kuće. Imajte u vidu da su najbitniji suština i smisao praznika, a ne proslava i zabava!
