Visoki sudski i tužilački savjet trebalo bi sljedeće sedmice da imenuje novog predsjednika Suda BiH. Ko će naslijediti Meddžidu Kreso koja je ovom institucijom šefovala 12 godina još je neizvjesno.
U trci učestvuje sedam kandidata, pet sudija i dvoje tužilaca. Lobiranja i te kako traju, a posebno su intenezivirana ona u pravcu da predsjednik bh. Suda ponovo mora biti iz reda bošnjačkog naroda, i to kadar blizak Stranci demokratkse akcije.
Iako bi profesionalizam trebalo da bude na prvom mjestu, a iz Visokog sudskog i tužilačkog savjeta poručuju da će sve.biti urađeno po pravilima i zakonu, razna lobiranja za, i te kako privlačnu, prvu stolicu u bh. Sudu uveliko traju.
Ali i pritisci – bar se tako može protumačiti izjava predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koji ističe da je neprihvatljivo da dosadašnji bošnjački kadar zamijeni neko drugi.
– Na poziciju predsjednika Suda BiH mora biti imenovan kandidat iz reda bošnjačkog naroda – kategoričan je Izetbegović.
Ustav i zakoni BiH – ipak kažu da ne mora, jer nijedan akt ne predviđa nacionalni raspored rukovodilaca pravosudnih institucija na nivou BiH. Npr. Srbin nikada nije bio predsjednik Suda BiH. Ono što zakoni ipak predviđaju, su ogromna ovlašćenja predsjednika Suda, koji postavlja sudije Apelacionog odjeljenja, koji odlučuju po žalbama na prvostepene odluke Suda BiH. Zato Srbe ne čudi ultimativan stav Izetbegovića.
– Dosadašnja politika bošnjačkog naroda je da sprovodi politiku majorizacije, zato im služi i Vijeće za nacionalne interese, za to im služi i Sud, zato im služi i Tužilaštvo. Bakir Izetbegović zna mehanizam, zna koji mu alat treba, a zna i da mora mobilisati svoj narod i putem ovakvih kadrovskih rješenja – ističe Nedeljko Mitrović, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske.
Konkretno, otvoreno se lobira za dva kandidata – Miru Smajlović, akutelnu zamjenicu Meddžide Kreso i Dalidu Burzić glavnu tužiteljku sarajevskog kantona. Navodno, Smajlovićevu podržava odlazeća Kreso koja je uspjela za vrijeme svog mandata da u potpunosti istisne Srbe, a dobrim dijelom i Hrvate iz upravljačkih struktura Suda. Osim izjave o pravosudnoj mafiji ostaće upamćena i po tome što je u tročlana sudska vijeća imenovala po dvojicu Bošnjaka. Nesumnjivo da protiv toga nije imala ništa ni sama Smajlovićka koja je tek dio sudske slagalice zbog koje Srbi nemaju povjerenja u bh. Sud.
– Taj klan je spriječio i svako procesuiranje odgovornosti za zločine u dolini Neretve. Bojim se da će upravo Mira Smajlović biti izabrana za ovu funkciju, iako je preko 450 godina robije izrekla pripadnicima srpskog naroda – kaže Duško Vukotić, predsjednik Udruženja Veterana Republike Srpske.
S obzirom na javnu tajnu da pravosuđem vladaju političko-rodbinske strukture i ne čude spekulacije da Meddžida Kreso, kojoj mandat ističe u januaru sljedeće godine, zajedno sa braćom Čampara slovi za najvećeg lobistu u nastojanjima da se na mjesto predsjednika Suda postavi kadar odan SDA na koji bi mogli imati direktan uticaj.
Politički krugovi bliski SDA, navodno stoje i iza kandidature Dalide Burzić, tužiteljke poznate po nizu afera i korupcionačkih skandala. I dok se u medijima ostala imena gotovo i ne pominju, RTRS nezvanično saznaje da je OBA dobila nalog za diskreditovanje svih kandidata za predsjednika Suda koji nisu bliski SDA. Medijska hajka u federalnim medijima uveliko traje, kao i lobiranja po ambasadama, a prozivaju se i pojedini članovi VSTS-a.
– Ključnu ulogu ima i pokrovitelj jeste dio međunarodne zajednice, dio međunarodnih igrača koji žele da dovedu na određene pozicije ljude koji bi trebalo da rade u interesu politike Bakira Izetbegovića – smatra Staša Košarac, predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH.
Mandat od šest godina, ovlašćenja da postavlja sudije Apelacionog odjeljenja – što može značiti i direktni uticaj, nalozi za prisluškivanja koja vrši OSA, na čijem je čelu takođe Bošnjak blizak SDA samo po sebi dovoljno govori zašto Izetbegović grčevito želi funkciju predsjednika bh. Suda.
Sada je kocka prelamanja na Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, koje je, zajedno sa pravosuđem BiH, pod jakim političkim pritiskom da u fotelju predsjednika Suda ponovo izabere bošnjaka bliskog SDA. Zato je, kako RTRS saznaje, Denis Zvizdić juče odbio da u dnevni red Savjeta ministara uvrsti izbor predstavnika hrvatskog naroda u VSTS.
