Visoki sudski i tužilački savjet BiH izabrao je sudiju Ranka Debeveca za novog predsjednika Suda BiH.
Debevec kao prvorangirani kandidat, od ukupno sedam prijavljenih dobio je šest glasova, pet je bilo protiv imenovanja, a jedan član se uzdržao.
Ranko Debevec dobio je najveće ocjene na intervjuu, ali i najveće ocjene kada je riječ o minulom radu. U VSTS su objasnili da 80 odssto ocjene čine radni rezultati, a 20 odsto ocjene koju je kandidat dobio na intervjuu. Debevec posljednje tri godine radi kao sudija Suda BiH, a iza njega je 25 godina pravne prakse.
Predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija izjavio je da je Debevec najbolji kandidat i da očekuje da će mu javnost pružiti podršku. Takođe, na pitanje novinara da li je razmjer glasova 6:5 legitiman, Tegeltija je odgovorio da je glasanje obavljeno na zakonski način i podsjetio da je razmjer glasova prilikom izbora aktuelne predsjednice Suda Bih Meddžide Kreso bio isti, da tada niko nije postavljao to pitanje, iako je tada presudio u njenu korist tadašnji predsjednik VSTS-a, čiji glas vrijedi duplo.
Najglasniji u protivljenju da Debevec postane novi predsjednik Suda BiH bili su Alma Džaferović, tužiteljka kantonalnog Tužilaštva u Tuzli, i Goran Nezirović, sudija Vrhovnog suda FBiH. Prema njihovim tvrdnjama, Debevec nije bio najstručniji kandidat, ali i tokom burne rasprave mogli su se čuti i već izrečeni stavovi SDA, da ako ne bude izabran Bošnjak za predsjednika Suda – biće prekršen princip proporcionalnosti konstitutivnih naroda.
Јukićeva je, tokom rasprave, istakla da “nigdje ne piše da predsjednik Suda BiH mora biti Bošnjak”. Poručila je da na nju SDA neće izvršiti pritisak i da je red da Sudom BiH počne upravljati neko od drugih naroda.
Međutim, očekivano SDA smatra “da je odluka VSTS-a nedopustiva i da će zbog toga neko u VSTS-u morati da odgovara”.
Šefik Džaferović, predsjedavajući Predstavničkog doma PS BiH, kaže da “nisu to tako trebali danas da urade u VSTS-u. Ovim izborom povrijeđen je princip proporcionalne zastupljenosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Neprihvatljivo je da iz reda bošnjačkog naroda nema nijednog funkcionera u nekoj od pravosudnih institucija BiH. Povrijeđen je Ustav i Izborni zakon BiH”.
Iz VSTS su jasni – ništa nije prekršeno, niko nije ugrožen. Postoje još dvije funkcije – jer predsjednici sudova i glavni tužilac nikada ne preuzimaju u isto vrijeme funkciju, već u razmaku od godinu i po. Uskoro će biti biran i glavni disciplinski tužilac, čija je funkcija prema njihovim riječima najodgovornija, jer on kontroliše rad svih pravosudnih institucija.
Јukićeva je poručila da nikome ne smeta što Hrvati kao konstitutivan narod nisu ni na jednoj funkciji. Takođe, poručila je da će u narednom periodu tražiti da se po popisu pokaže da su pojedini nosioci pravosudnih funkcija lagali kada su govorili da su iz reda ostalih, samo kako bi preuzeli funkciju. Kao primjer navela je Gorana Salihovića, za koga je rekla da svi znaju da mu je otac Bošnjak, a ipak se vodi kao pripadnik ostalih.
Izboru predhodila burna rasprava
Govoreći o Debevecu, predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija je izjavio da se radi o sudiji iz reda ostalih.
“On je po rezultatima prvi na listi. Rukovodeći se prije svega rang listom na kojoj je Debevec prvorangirani u namjeri da ispoštujemo pravilo da biramo najboljeg kandidata. On je bio tužilac Tužilaštva od 2008. s velikim radnim iskustvom s najboljim ocjenama i izuzetnom prezentacijom na intervjuu”, rekao je Tegeltija.
“Ko je oštećen ako je neko iz reda ostalih izabran za predsjednika Suda BiH? Nema oštećenih. Po toj logici neko će uvijek biti oštećen. Ili će to biti Bošnjaci ili Srbi ili Hrvati”, poručio je Tegeltija.
Član VSTS-a Zijad Kadrić istakao je da na toj poziciji u principu ne bi trebao biti neko iz reda ostalih, jer se “sva dosadašnja politika imenovanja bazirala prema nacionalnog proporciji”.
“Јa eliminišem neke odnose s predsjednicom Suda Merdžidom Kreso. I mene je napadala. Znala je zaista biti nezgodna. Što se tiče ovih kandidata, svi su kompetentni i kvalitetni. Ali ne bi se trebalo desiti da nema Bošnjaka na važnim pozicijama. Ne bi bilo poželjno da su Bošnjaci protjerani iz pravosuđa”, naveo je Kadrić.
Rasprava između članova VSTS-a pretvorila se u diskusiju o tome koliko koji narod može imati funkcija u pravosudnim institucijama.
Članica ovog savjeta Alma Džaferović smatra da “milion i 800.000 Bošnjaka zaslužuje da ima predstavnika u vrhu jedne pravosudne institucije”, ističući da će podržati bošnjačkog kandidata, Izu Tankića.
Tegeltija je rekoa da su dva Bošnjaka, dva Srbina i jedan Hrvat bili u Podvijeću. Pismo OHR-a se, kaže, odnosi na Opštinski sud u Čitluku i na raspored sudija u toj instituciji.
“Kada je riječ o državnom nivou, ne postoji zakonom i ustavom propisana obaveza o nacionalnoj zastupljenosti. Ne može u sve institucije zadovoljiti principe pariteta. S kandidatima smo razgovarali više od 45 minuta. Moja lična impresija jeste da je gospodin Debevec imao zaista briljantnu prezentaciju uz činjenicu da ima tri ocjene u svom radu “naročito uspješan”. Čovjek radi na organizovanom kriminalu i korupciji, dakle naročito teške predmete. Duboko sam ubijeđen da izborom Debeveca – ne da nećemo pogriješiti”, rekao je Tegeltija.
Napomenuo je da postoje politički spinovi koji su pravljeni u vezi s ovim izborom, “pa su se različiti kandidati dovodili u vezu s različitim strankama”.
Član VSTS-a Ilijas Midžić je nabrojao aktuelne pozicije u FBiH, ustanovivši da je manjak Bošnjaka na rukovodnim funkcijama u pravosudnim institucijama, a isto je, kaže i na državnom nivou.
Član VSTVS-a Slavo Lakić rekao je da je bio suzdržan kod glasanja za Debeveca.
“Nakon dva mandata predsjedavanja Kreso bilo je tako kako je bilo. Ona više neće biti predsjednica, pa bi bilo maliciozno da ja nešto sada govorim, a možda prethodno nisam ništa rekao. Čovjek za koji smatram da je prava osoba, a tako misli 70 odsto kolega iz profesije, jeste Branko Perić”, poručio je Lakić.
Pravo glasa imalo je 12 članova VSTS-a, dok su dva člana biti izuzeta. Kandidati za predsjednika Suda BiH bili su sudije Suda BiH Izo Tankić, Branko Perić, Mira Smajlović, Ranko Debevc i Tihomir Lukes, te tužilac Tužilaštva BiH Ismet Šuškić i glavni tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo Dalida Burzić.
Mandat Meddžidi Kreso, koja je proteklih 12 godina obavljala funkciju predsjednika Suda BiH, ističe 26. januara.
Predsjednik Suda BiH bira se na mandat od šest godina.
