U ranu zoru na Božić se iz svih pravoslavnih hramova čuju zvona, a u svečanoj odeći se odlazi na božićnu liturgiju. Prvi dan pravoslavnog Božića se provodi u kući, u krugu porodice, a preostala dva dana su namenjena odlasku u goste.

U rano jutro na Božić prvi domaćinima dolazi položajnik. Tako je bilo i u selu Božići, kod Prijedora.

Kod domaćina Milorada Stojnića prvi je na kućni prag došao položajnik ili položnik Ognjen Stojnić. To je po pravoslavnim običajima prijatelj kuće koji treba da kući i ukućanima obezbedi zdravlje i sreću.

Simbolički položajnik predstavlja tri mudraca koji su pratili zvezdu sa Istoka i koji su Hrista na rođenju darovali tamjanom, zlatom i mirisom. Ognjen je dočekan sa miloštama, a domaćica ga je posula žitom. Položajnik je domaćinu i ukućanima poželeo sreću i izrecitovao zdravicu.

– Vazda se veselio, nikom loše ne želeo. Sinove ženio, ćeri udavao, blaga prodavao, živ i zdrav bio, s ljudima pio. Srećno ti bilo kućno šljeme, rodilo ti svako seme. Sreća te zaklonila od nevremena, rđavih žena, lošega puta, čoveka ljuta, lošeg glasa, ljutih pasa, nabujalih voda i drugih nezgoda. Da si ti živ i mi s tobom – odrecitovao je domaćinu položajnik Ognjen.

Običaj nalaže da položajnik nakon ulaska u domaćinsku kuću prodžara vatru u peći i izgovara reči: „Koliko varnica, toliko srećica, koliko varnica, toliko parica“.

Nakon toga seda na noge domaćici i ako bude miran to znači da će te godine biti mnogo pilića ispod kvočke.

Božićni običaji

Domaćin Milorad Stojnić ističe da je božićna pečenica pripremljena na Tucindan, 5. januara kako to nalažu običaji.

– Pečenica se pekla na Badnji dan, uoči Božića, a to je i najstrožiji dan posta. Deca su uveče „pijukala“ i u slami tražila novčiće i slatkiše, te orahe i lešnjake. Uveče se naložio i badnjak, koji je usečen u šumi u ranu zoru. Nakon božićne liturgije u crkvi i dolaska položajnika običaj je nazdraviti sa ukućanima, a potom i prelomiti pogaču česnicu, u kojoj je skriven novčić – rekao je za Anadoliju Stojnić.

Veruje se da će onaj ko dobije deo česnice u kojoj je novčić cele godine biti srećan, te da će mu godina biti rodna i berićetna. Nakon lomljenja pogače sledi prvi mrsni obrok nakon posta. Domaćica Danica Škorić je pripremila za Božić razne đakonije.

– Pripremala sam naša tradicionalna jela, pre svega cicvaru. Svi su se ogledali u cicvari, a ko se nije video na njenoj površini kažu da te godine neće imati sreće. Na trpezi se našla domaća pita, pečeno pile, pečenica, kolači – priča Škorićeva.

Stari pravoslavni običaji

Domaćini su po starom pravoslavnom običaju krckali orahe, a onaj ko je našao zdravo jezgro oraha po narodnom verovanju će tokom cele godine biti zdrav i obrnuto. Običaji takođe kažu da ako na Badnji dan bude oblačno-biće rodna godina. Ako na Božić padne kiša, sve što se posadi i poseje će se primiti i godina će biti rodna. U selu Božići domaćini na božićno jutro započinju mnogo poslova. Kažu, valja se.

Tako će domaćini i domaćinstvo biti napredni i bogati tokom cele godine. Svi pravoslavni vernici se tokom Božića pozdravljaju i otpozdravljaju sa hrišćanskim pozdravom „Mir Božiji Hristos se rodi“.

Anadolija/EuroBlic