Iz Srpske i danas poruke da je revizija tužbe BiH protiv Srbije za navodni genocid neprihvatljiva. Govoreći o mogućnosti federalizacije u Federaciji BiH, saglasni su i da granice Republike Srpske moraju ostati netaknute.
Član Glavnog odbora SNSD-a Staša Košarac rekao je da je usvajanjem Deklaracije u Evropskom parlamentu o potrebi federalizacije, poslata poruka da je samo takva, decentralizovana BiH, moguća.
Niko u Republici Srpskoj ne razmišlja o njenom teritorijalnom prekrajanju, jer je dobijena Dejtonom i njena teritorijalna cjelina je nesporna, poručuju iz SNSD-a.
– BiH neće napraviti iskorak naprijed bez rješavanja konkretnog statusa BiH i sva tri naroda unutar Bosne i Hercegovine – smatra Sredoje Nović, predsjedavajući Kluba srpskih delegata u Domu naroda PS BiH.
Predsjednik NSRS Nedeljko Čubrilović poručio je da je federalizacija stvar dogovora unutar Federacije. Srpska nema ništa protiv, ali ne dolazi u obzir bilo kakvo prekrajanje njenih dejtonskih granica. Predsjednik Socijalističke partije Petar Đokić kaže da to pitanje treba rješavati u Federaciji.
– Ako se oni oko toga slože mi to možemo podržati, ali mislim da se to neće desiti. Zato moramo djelovati i raditi u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma – ističe Đokić.
U NDP-u kažu da svako ko traži nova rješenja ili eventualno treći entitet, bez dogovora sa drugima u BiH, direktno ruši dejtonsku BiH. Za SDS, dodatna federalizacija je neprihvatljiva.
– Otvorena pitanja između hrvatskog i bošnjačkog naroda, nesporazume u Federaciji u ovom slučaju treba rješavati isključivo redefinisanjem Vašingtonskog sporazuma nikako prekompozicijom Dejtona, to ne dolazi u obzir – Vukota Govedarica, predsjednik SDS-a.
SDA ponavlja da je princip federalizma neprihvatljiv.
– Hrvatski parlamentarci u Evropskom parlamentu nastoje da na EU putu BiH postave uslove koji će značiti ispunjenje ciljeva jedne političke opcije i jedne grupacije iz BiH, što je nedopustivo i štetno za BiH – kaže Halid Genjac (SDA).
Bariša Čolak (HDZ BiH) navodi da je bilo već nekoliko rezolucija koje pominju federalizam.
– Uostalom, mi živimo u Federaciji barem ja još od `94. godine – kaže Čolak.
Evropski izvjestilac prihvatio je većinu amandmana hrvatskih parlamentaraca u Evropskom parlamentu, kojima je predviđena federalizacija u Federaciji, dok je Hrvatski narodni sabor jasno poručio da Hrvati treba da dobiju svoju upravnu jedinicu.
