Prijedlog rezolucije za BiH za 2016. godinu, koji je u utorak sa 45 glasova za, 11 protiv i tri suzdržana izglasao Odbor za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET), zbog uloženih amandmana o nužnosti federalizacije BiH dodatno je podgrijao ionako užarenu političku atmosferu koja se osjeti u BiH posljednjih sedmica.
Naime, hrvatski poslanici u EP-u uložili su veliki broj amandmana na rezoluciju, od kojih su mnogi odbačeni, ali ovi su prošli.
Upravo amandmani o potrebi federalizacije BiH izazivaju velike kontroverze, te kakvo god bude glasanje o rezoluciji na sjednici Parlamenta, teško da će ona, upravo zbog svoje kontroverze, biti obavezujuća za političke faktore u BiH.
Jučer su stizale reakcije sa svih strana, a najkonkretniji je bio Vukota Govedarica, predsjednik SDS-a, koji je organizirao i konferenciju za novinare.
On je jučer poručio da je za SDS neprihvatljiva federalizacija, te da će krajem februara ili početkom marta ova stranka uputiti u Narodnu skupštinu RS deklaraciju o opredjeljenju RS za Dejtonski sporazum.
“SDS podržava principe Dejtonskog mirovnog sporazuma, a za RS je značajno da ovaj sporazum brane njegove potpisnice”, rekao je Govedarica novinarima u Banjaluci te naveo da bi međusobne odnose Bošnjaka i Hrvata trebalo rješavati redefinisanjem Vašingtonskog sporazuma, a da se neka od pitanja mogu rješavati promjenom Izbornog zakona BiH.
I za Halida Genjca, predsjednika Glavnog odbora (GO) SDA, federalizacija BiH je neprihvatljiva, pa tako i amandmani hrvatskih europarlamentaraca. On smatra da ovi amandmani u značajnoj mjeri nastoje da redefiniraju prioritete BiH na evropskom putu, “pa se sada, umjesto socioekonomskih reformi, nastoje istaći politička i nacionalna pitanja”.
Genjac, pak, smatra da je sama rezolucija Kristijana Dana Prede, izvjestioca za BiH, dobra “jer u sebi sadrži izraz pravog stanja i stvarnih potreba BiH”.
Nedeljko Čubrilović (DNS), predsjednik Narodne skupštine RS, poručio je da je federalizacija “stvar dogovora unutar FBiH i da RS nema ništa protiv”.
“Ali posebno želim da naglasim da su granice RS, kao i njen naziv, definisani i garantovani Dejtonskim sporazumom, na kojem počiva BiH”, istakao je on.
Dodao je da je poštivanje konstitutivnosti sva tri naroda na cijeloj teritoriji BiH “za RS osnova funkcionisanja BiH”.
Za Damira Mašića, političkog direktora SDP BiH, priča o federalizaciji i trećem entitetu predstavlja “nedosanjane snove iz devedesetih godina”.
“Žao mi je što je Dragan Čović izabrao pogrešnu strategiju za lično političko preživljavanje. Jasno je da je kompletna inicijativa osuđena na propast, a to što hrvatski zastupnici u EP lobiraju za HDZ i Dragana Čovića apsolutno nikoga u BiH ne obavezuje, ni u jednom aspektu”, ističe Mašić.
Sredoje Nović (SNSD), delegat u Domu naroda parlamenta BiH, izjavio je da niko u Banjaluci “ne razmišlja o teritorijalnom prekrajanju RS”.
“Nesporno je da BiH neće napraviti korak naprijed bez rješavanja kompletnog statusa BiH i sva tri naroda. RS je dobijena Dejtonom i njena teritorijalna cjelina je neupitna”, rekao je Nović.
Petar Đokić, predsjednik SP RS, ocijenio je da je pitanje trećeg entiteta u BiH “vrlo osjetljivo i da ga treba rješavati FBiH”.
“Ako se oni oko toga slože, mi to možemo podržati, ali mislim da se to neće desiti, zato moramo djelovati i raditi u okviru Dejtona i pružiti punu zaštitu svima kojima je Dejtonski sporazum dao određeni okvir”, rekao je Đokić.
No, Božo Ljubić, predsjednik HNS-a, kazao je da rješenja “koja zagovara i EP i koja će sigurno biti i uslov za sticanje kandidatskog statusa BiH”, idu za tim da se u BiH podrži ravnopravnost konstitutivnih naroda, legitimitet zastupanja naroda i građana, decentralizaciju, federalizam i subsidijarnost.
“Evropa je svjesna da samo rješenja koja uvažavaju posebnosti konstitutivnih naroda mogu funkcionisati”, zaključio je Ljubić.
