Najnoviji primjer pokušaja otimanja perspektivne vojne imovine Srpskoj i njenog knjiženja na BiH, još jednom pokazuje kako se konstanto djeluje vaninstitucionalno u BiH i to, po pravilu, na štetu Republike Srpske.
Iako je, zvanično, zatraženo preknjiženje isključivo 12 hiljada kvadratnih metara na lokalitetu Veliki Žep u opštini Han Pijesak, iz Republičke uprave za geodetske poslove potvrdili su da su od Pravobranilaštva BiH dobili identičan zahtjev za još 10 lokacija. Zahtjev je samoinicijativno poslala bivši pravobranilac BiH Medina Vilić, dok je obavljala tu funkciju.
Za 10 lokacija za koje je zatraženo knjiženje na BiH ne postoji odluka Suda BiH, saglasnost Kolegijuma Pravobranilaštva, i kao takav nema nikakvu pravnu snagu, jasan je vršilac dužnosti pravobranica BiH, Mlađen Mandić. Dodaje da nema namjeru potpisati takav zahtjev.
– Da bi zahtjev bio validan, on mora ima kompletnu dokumentaciju, izvod iz katastra zemljišnjih knjiga i tako dalje. Prema tome, to je po meni bila nekakva samonicijativa odlazećeg pravobranioca – kaže Mandić.
Iako nema pravnu snagu, namjera je, kao i u slučaju nedavnog pokretanja revizije, da se vaninstitucionalno djeluje, kako bi bili ostvareni isključivo bošnjački ciljevi. Matrica je ostala ista – u proceduru se kreće bez saglasnosti srpskog i hrvatskog člana, ovaj put Kolegijuma Pravobranilaštva.
Predsjednica Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović nije iznenađena ovakvim razvojem situacije.
– Ništa to mene ne čudi. Nije to jedini primjer u ovoj državi da imate naopako definisanih stvari. Vi ste već dobili zvaničan stav Vlade, institucija Republike Srpske da je to neprihvatljivo – kaže Cvijanovićeva.
Osim za ovih 10 lokacija, za Srpsku je sporno i knjiženje lokacije u Han Pijesku, iako je Sud BiH odlučio drugačije. Nadležne institucije reagovale su zahtjevom za reviziju presude istom Sudu i apelacijom Ustavnom sudu BiH, ali je apelacija odbačena kao preuranjena.
Pravni stručnjaci smatraju da je na sceni klasičan pokušaj otimačine teritorije Republike Srpske, koja je zagarantovana Dejtonskim sporazumom i Ustavom Republike Srpske.
– Sad se postavlja postavlja šta je ovdje teže? Da li neizvršiti odluku ili kršiti Ustav? Јa da treba da odlučim, ja ne bih kršio Ustav Republike Srpske – kaže Nikola Kovačević, pomoćnik ministra pravde Republike Srpske.
Oduzimanje ovih lokacija Republici Srpskoj, bez usvojenog Zakona o raspodjeli državne imovine i zaključenog Sporazuma o raspodjeli između entitetskih vlada i Savjeta ministara predstavljalo bi jedno od najozbiljnijih kršenja Dejtonskog sporazuma.
