Akademik Vasilije Krestić izjavio je da su ciljevi hrvatske politike u posljednjih 150 godina isti – Hrvatska očišćena od Srba, granica na Drini i prisajedinjenje dijelova Vojvodine, čega bi morali da budu svjesni svi srpski političari koji pregovaraju sa Zagrebom.
“Onog časa kada sam saznao da će predsjednik /Aleksandar Vučić/ putovati u Hrvatsku, samoinicijativno, u najboljoj nameri, napisao sam mu pismo i predložio da pročita moju knjigu `Velikohrvatske pretenzije na Vojvodinu i BiH`”, rekao je Krestić za beogradske “Večernje novosti”.
Krestić kaže da hrvatski političari, stalnim optužbama protiv Srba i Srbije zbog navodne velikosrpske agresije, pokušavaju da prikriju vjekovnu težnju o velikohrvatskim namjerama.
“Nastaviće da ucjenjuju Srbiju. Ne pominju pritom obeštećenje 400.000 protjeranih Srba, njihove penzije i nevraćenu imovinu”, rekao je Krestić.
On ocjenjuje da u dogledno vrijeme nema ni najnužnijih pretpostavki za prevazilaženje brojnih suprotnosti između Srba i Hrvata, jer Srbija je “spremna na bolje i zdravije odnose, ali hrvatsko društvo nije”.
Kada je riječ o unutrašnjem dijalogu o Kosovu i Metohiji, Krestić kaže da je Srpska akademija nauka i umetnost /SANU/ knjigama, monografijama i zbornicima radova, naučnim skupovima i izložbama učinila sve što je moglo da pokaže i dokaže kome ono pripada.
Krestić navodi da ga je iznenadila “nepovoljna reakcija” vlasti na Apel za odbranu Kosova i Metohija, jer, kako ističe, ako je riječ o dijalogu onda se samo po sebi podrazumijeva da rasprava mora biti demokratska, da se ne može očekivati jednoumlje.
Akademik Krestić istakao je da Srbija pod raznim pritiscima i ucjenama ne smije da digne ruke od Kosova i Metohije.
On smatra da zbog geopolitičkih promjena Srbija mora imati strpljenja i čekati povoljnije i za nju naklonjenije međunarodne odnose.
“Nikako se ne mogu saglasiti sa činjenicom da Kosovo i Metohija budu cena za naš ulazak u EU. Nijedna sadašnja članica EU nije morala da se odrekne dela svoje teritorije da bi bila primljena u tu zajednicu. Ako držimo do našeg teritorijalnog integriteta što nam i Ustav nalaže, ako nam je stalo do nacionalnog dostojanstva, na takav zahtev nikako ne bismo smeli da pristanemo”, zaključio je Krestić.
