Mnogo je “žrtva” sve rasprostranjenijih globalnih psihičkih poremećaja koji se javljaju zbog – klimatskih promjena.
U pitanju su jaki strahovi, anksioznost, depresija, uznemirenost i drugi psihički poremećaji zbog ekstremnih oluja, topljenja polova, izumiranja životinjskih vrsta, ekstremnog vremena, nevjerovatnih vrućina, ozonske rupe…
Time se, za sada, bavi takozvana eko-psihologija, a stručnjaci u svijetu rade s građanima koji su se suočili s tim problemima.
Da je sve to uznemirujuće za građane potvrđuje za Blic dr Ivan Dimitrijević, profesor psihjatrije na Medicinskom fakultetu i čuveni srspki psihijatar u Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Srbije. On kaže da se sporadično javljaju pacijenti koji učestvuju u psihoterapijskim grupama, a koji žele da diskutuju na tu temu.
Foto Srpskainfo
– Fakat je da su globalne klimatske promjene, na koje nas upozoravaju stručnjaci koji ih proučavaju, nešto što remeti idealnu dinamičku psihosocijalnu ravnotežu ljudi. Ako sam u psihičkoj ravnoteži, informacija koja se odnosi na globalne promjene može da me uznemiri. To važi i za najobičniju naučnu činjenicu upozoravajućeg karaktera. Upravo ona može da poremeti grupu pojedinaca koji se već plaše svega, ali i ljude koji imaju psihotične i depreseivne tegobe. To će uzdrmati pojedince koji su preosjetljivi, imaju niski prag tolerancije, ali i one koji se bave katastrofalinm razmišljanjima – objašnjava prof. dr Dimitrijević i dodaje da mogu da odreaguju i oni koji prate sve to što se dešava u vezi sa promenom klime.
Foto: Dubravka Čolović/RAS Srbija
Strah od smaka svijeta
– Sve klimatske promjene propraćene su fotografijama, snimcima koji još više dramatizuju stvar. Ima ljudi koji to tumače kao nešto što nam je sudbinski ili da nam stiže smak svijeta – kaže taj stručnjak i dodaje:
– Prije neki dan gledao sam žirafe i slonove u snijegu. To je neuobičajena stvar koja zaparavo uznemirava ljude. Sama slika tih životinja je upozoravajuća. Tokom grupnih terpija ljudi imaju sve češće potrebu da govore o tome. I treba da se priča. Ne samo u okviru terpija, već i u porodici, na poslu. Ne treba djeci govoriti da nam stiže smak svijeta, već da su takve promjene klime moguće i kod nas, da je to nešto što nam stiže – navodi prof. dr Dimitrijević.
Kako on otkriva, kako ne bismo bili u strahu, uznemireni ili dobili psihičke poremećaje neophodno je da razmišljamo da postoji mogućnost da nas snađu nekakve krize u životu, što je i normalno, pa tako i ove klimatske promene.
Na pitanje Blica da li postoji mogućnost da se psihički poremećaji koji nastaju zbog klimatskih promena u dogledno vrijeme postanu i “zvanične dijagnoze”, on navodi da se treba ipak “optimistički držati”, ali i da budemo svjesni da će svjetska populacija imati odgovore i preporuke za takve pojave.
Foto: Profimedia
“Što li sam rodila dijete u ovo ludo vrijeme”
Istovremeno, u dalekoj Australiji već se ljudi javljaju na terpije psihološkinji Suzi Burke, koja kaže da je nedavno imala ženu koja je došla na savjetovanje nakon rođenja prvog djeteta. Ne zato što je patila od postporođajne depresije, već zato što je rodila dijete “u svijetu za koji je znala da će biti mnogo težak i mnogo manje bezbjedan”.
Burkeova je specijalizovana za eko-psihologiju i liječi ljude koji pate od mentalnih bolesti uzrokovanih klimatskim promjenama. Nedavno je otvorila besplatnu telefonsku liniju pod nazivom “Mreža psihološke podrške u vezi s klimatskim promjenama”.
Foto: Tanjug/AP
– Za ljude koji obraćaju pažnju na to šta se dešava sa klimom, to je veliki teret i uzrokuje anksioznost, odnosno strah. Ljudi još osjećaju anksioznost i depresiju, ravnodušnost, bespomoćnost, beznadežnost i bijes – kaže ta psihološkinja.
Malo njih se bavi tim problemom
Prema dostupnim informacijama, zdravlje miliona ljudi širom svijeta ugroženo je globalnim zagrijavanjem. Naučnici ukazuju da je to najveća prijetnja 21. veka, ali malo ko se fokusira na mentalno zdravlje ljudi.
