Dvije najveće zapadne sile među prvima su priznale nezavisnost južne srpske pokrajine i sve do skoro imale gotovo identičnu politiku prema Kosovu. Svih prethodnih godina Berlin je predlagao Srbiji da riješi pitanje Kosova po modelu dvije Njemačke, dok su američki zvaničnici na nezavisnost Kosova gledali kao svoj projekat i za njih je to bila završena priča.
Međutim, predsjednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači izašli su sa svojim predlozima o “razgraničenju” i “korekciji granica”, koji se praktično svode na podjelu Kosova i razmjenu teritorija. I dok se Vašington, iznenađujuće, složio sa dogovorom dvije strane, uključujući i promjenu granica, Berlin je prijedloge na stolu odmah odbacio.
Da sasvim drugačije gledaju na rješavanje kosovskog problema, u Beogradu je potvrdio i Ron Džonson, američki senator i bliski Trampov saradnik.
– Rekao bih da je Njemačka podvukla crvenu liniju u odnosu na to koliko će daleko ići u rješavanju pitanja odnosa Srbije i Kosova, dok SAD nisu – izjavio je Džonson.
Foto: Profimedia
“Dva uslova da Njemačka promijeni stav”
Po Stefanu Surliću, asistentu na FPN, njemački stav može biti presudan, jer “ako je odlučan i rezolutan može ugroziti dalji put Srbije prema Evropskoj uniji”.
– To može da se dogodi ukoliko se Beograd odluči za scenario koji ne odgovara Berlinu. Njemačka Zapadni Balkan posmatra kao rubikovu kocku i misle da ako dođe do razgraničenja da će to izazvati promjene i u drugim zemljama regiona. Na kraju od njemačkog stava zavisi kada ćemo postati članica EU – objašnjava za Blic Surlić.
Sa druge strane, dodaje on, SAD smatraju da je ključno da Kosovo dobije pun međunarodni subjektivitet, posebno članstvo u UN.
– Odsustvo “crvenih linija” bi moglo da se čita kao da sve što je prihvatljivo za Beograd i Prištinu, uz poštovanje mira i bezbjednosti ljudi, prihvatljivo je za razmatranje i u Vašingtonu – zaključuje Surlić. On smatra da je promjena stava Berlina moguća ukoliko oko ideje razgraničenja bude postojao široki konsenzus Srba i Albanaca, kao i ako zemlje u regionu zvanično podrže takvo rešenje.
“Beograd da bude oprezan sa porukama Vašingtona”
Jelica Minić, predsjednica Foruma za međunarodne odnose, ne vjeruje da bi neko stavio veto na rješenje koje je prihvatljivo i za Beograd i za Prištinu.
– Prijedlog o razgraničenju prihvatljiv je za EU, SAD i Rusiju. Međutim, Njemačka je veoma važna i pita se. Ukoliko Beograd i Priština postignu dogovor, potrebno je uložiti puno eneregije da se ubijedi Berlin da podrži to rješenje – kaže za Blic Minićeva.
ŠTA SU REKLI O “RAZGRANIČENJU”?
Džon Bolton, savjetnik Donalda Trampa za nacionalnu bezbjednost:
“Američka politika je da ako dvije strane mogu da se međusobno dogovore i postignu sporazum, mi ne isključujemo teritorijalne korekcije”.
Angela Merkel, njemačka kancelarka:
“Nema promjena granica na Balkanu. Izgleda da svaki put moram to da ponavljam”.
Johanes Han, komesar za proširenje:
“Prijedlog o razmjeni teritorija između Srbije i Kosova treba ostaviti njima, neka oni o tome raspravljaju. Jasno znaju šta su naši uslovni okviri i smatram da, ako želite nešto postići, trebati razmišljati i izvan kutije. Svako rješenje mora doprinijeti široj stabilnosti ovog regiona”.
Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova:
“Rusija se zalaže za dosljednost i suverenitet srpske teritorije, ali ćemo poštovati sve odluke koje Srbija donese u vezi sa Kosovom”.
