U Federaciji BiH sutra obilježavaju tzv. Dan državnosti BiH. Dok bošnjački političari ističu da je u ZAVNOBIH-u potvrđena državnost BiH, sa prijema i ceremonija prošle godine izostali su i hrvatski zvaničnici.

Ove godine, neće biti odobreno postrojavanje počasnog voda, jer 25. novembar nije državni praznik, poručio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

25. novembar – u Federaciji praznik; u Republici Srpskoj sasvim običan dan. 25. novembar 1943. godine. Prvo zasjedanje ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu. Delegacije antifašističkih organizacija iz Federacije BiH došle su da proslave istorijski datum, ali i Dan državnosti.

“To je datum kad je praktično nakon više od 500 godina BiH ponovo dobila svoju državnost i državotvornost i stekla pravo da se udruži sa drugim republikama bivše Јugoslavije. Ukoliko neko misli da taj datum nije važan, onda puno griješi”, smatra predsjednik SUBNOR-a BiH Bakir Nakaš.

Ali 25. novembar nije dan državnosti, jer takva odluka nikada nije donesena, ističe predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Stoga podržava odluku ministarke odbrane BiH Marine Pendeš da ne odobri postrojavanje počasnog voda Oružanih snaga povodom obilježavanja tzv. Dana državnosti BiH.

“Što se tiče same odluke u vezi sa tim, apsolutno mislim da je to u redu, jer 25. novembar nije Dan državnosti i nikad nije donesena takva odluka. To je, očigledno, isključivo praznik koji samo guraju Bošnjaci i u tom pogledu je to samo još jedna spekulativna priča koja se želi nametnuti svima”, istakao je Dodik.

I dok uporno insistiraju na tome da je ZAVNOBIH- m potvrđena državnost BiH, bošnjačke vlasti u Sarajevu ne čine ništa da vrate ulicu prvom predsjedniku Vojislavu Kecmanoviću Đedi. Štaviše, ulice i škole nose imena onih koji su podržavali fašizam.

“BiH ako želi naprijed, ona konsenzusom mora da postigne rješenja koja će biti na zadovoljstvo sva tri naroda. Inače, BiH će da tavori kao i prethodnih godina, u mjestu”, smatra predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović.

“Ideja ove BiH je nastala na bazi dogovora iz Dejtona, a potvrđeno u Parizu. I to bi trebalo da bude osnova za organizovanje života BiH”, dodao je ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

Antifašizam je nesporna vrijednost i na tome treba insistirati, ali ne i zloupotrebljavati za dnevno-političke svrhe, kažu istoričari. Nesporno, 25. novembar jeste značajan, ali insistiranje da je to Dan državanosti današnje BiH je neprirodno.

“To je Dan državnosti prethodne, da ne kažem pokojne BiH. Ova BiH je nesporno rođena u Dejtonu i to je dan koji ima smisla da se obilježava kao Dan državnosti. Druga dimenzija problema jeste svojatanje antifašizma, što se često veže. To je licemjerno, jer su Srbi dali najveći doprinos antifašizmu na ovim prostorima, a s druge strane bili su najveže žrtve fašističkog terora u BiH”, istakao je istoričar Zoran Pejašinović.

Tvrdnja da je zasjedanjem ZAVNOBiH-a obnovljena državnost BiH u sadašnjim granicama, ili je neznanje ili bezobrazluk, kažu stručnjaci. BiH je konsitutisana kao federalna jedinica u okviru Јugoslavije, a ne kao nezavisna država. Sve do 60-ih godina prošlog vijeka nije imala ni svoju baklju na grbu Јugoslavije.

RTRS