Jedna od prvih stvari koje nam dopadnu u ruke tokom školovanja jesu Bukvar i čitanka za srpski jezik. Iako se kroz godine sadržaj mijenjao, suština ovih knjiga je ostala ista.
Sudeći po slikama sa Tvitera, spska dijaspora koja se zadesila u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi poslije Drugog svjetskog rata, imala je svoju verziju Bukvara i čitanke, samo je sadržaj bio daleko drugačiji od onoga po kojem se učilo u tadašnjoj SFR Jugoslaviji.
Srpska javnost je uz pomoć fotografija koje je na Tviteru postavila jedna korisnica, po prvi put upoznata sa Bukvarom i čitankom koje su koristili tokom školovanja naši iseljenici u Americi.
“Serbs…lovers of Freedom and Democracy …again await that day…when freedom shall again prevail in their land” 1946 pic.twitter.com/pQWSNrVimj
Dok su u knjigama prve poslijeratne generacije u Jugoslaviji preovladavali tadašnji heroji narodnooslobodilačke borbe, njihovi vršnjaci koji su odrastali u Americi, učili su iz čitanke o istoriji Srbije i viđenijih Srba ono što se tih godina i nije baš smjelo spominjati kod nas u zemlji.
Kako je napisala tviterašica koja je na Tviteru pod nadimkom Moja Amerika, ove knjige su štampane 1963. godine.
Mladi koji su učili iz njih su na taj način učili o tome ko su bili Milan Toplica, Marko Kraljević, Ivan Kosančić, Draža Mihailović, ali i kako je nastala dinastija Karađorđević, pa i šta je i kako se obilježava krsna slava.
Pronasla sam “Bukvar” iz 1963,zanimljivo pod “istorija” i kako su se ovde obrazovala deca… pic.twitter.com/3v6adXbP9K
Takođe, u knjigama je bilo riječi o nekim od naših najvećih vladara, caru Lazaru, caru Dušanu, kao i o dinastiji Nemanjića i ostalim poznatim junacima iz naše bogate istorije.
Iako sa ove vremenske distance ove knjige ne djeluju previše kontroverzno, u tadašnjoj Jugoslaviji, štampanje ovakvog sadržaja je moglo da vam naprave velike probleme u životu, pa čak i da vas smjesti u zatvor.
Velik broj onih koji su bili pristalice kralja našli su svoje utočište u državama Amerike, gdje su, kako smo se i uvjerili preko ovih fotografija, kroz kulturu i širenje istorije Jugoslavije, gajili svoju ljubav i nostalgiju prema domovini, a koju su gledali da kroz knjige usade i u svoje potomke.
