Briselski portal Politiko piše danas da je samit u Berlinu bio neuspješan u pokušaju da omogući “izlazak iz ćorsokaka” u koji je zapao dijalog između Beograda i Prištine što, kako ocjenjuje, ukazuje na propuste u spoljnoj politici EU.
Francuski predsjednik Emanuel Makron bio je na ivici živaca, ističe portal u tekstu pod nazivom “Makronov slom Balkana”, u kojem govori o tome da su Makron i njemačka kancelarka Angela Merkel odlučili da uzmu stvari u svoje ruke, jer su “frustrirani neuspjehom EU” da sklopi dogovor da se smire tenzije između Beograda i Prištine.
Ali, kako navodi portal, kada je samit završen, vjerovatno su poželjeli da nisu.
Umjesto da ostvare proboj, Merkel i Makron su nesvjesno javnosti pokazali disfunkcionalnost evropske diplomatije, ocjenjuje portal i dodaje da je samit podvukao podjele ne samo između Beograda i Prištine, već i između Pariza i Berlina, kao i među zemljama članicama EU i aparata nadležnog za spoljnu politiku u Briselu.
Politko navodi da je Makron nekoliko sati pokušavao da nagovori premijera privremenih prištinskih institucija Ramuša Haradinaja da prihvati kompromis da bi ublažio spor sa Beogradom, a da je onda pribjegao svojoj karakterističnoj osobini da bude grubo otvoren.
Portal navodi, pozivajući se na dvije neimenovane osobe koje su svjedočile susretu Markona i Haradinaja u Berlinu, da je francuski predsjednik podigao glas dok se obraćao Haradinaju, a da ih je gledala grupa lidera iz regiona.
Citira Makrona da je rekao Haradinaju da “nije u poziciji da išta traži”.
Uoči samita, djelovalo je da nijedna strana nije spremna da popusti, što je neke diplomate navelo da se upitaju da li bi samit uopšte trebalo da se održi.
U ovom slučaju učesnici nisu mogli čak ni da se saglase oko “širih zaključaka” koji su, kako tvrdi Politiko, Berlin i Pariz podijelili u danima uoči samita.
Bez obzira na neslaganja, Makron i Merkel su se nadali da će iskoristiti zamah zbog dogovora između Grčke i Sjeverne Makedonije oko zvaničnog naziva kako bi ostvarili neku vrstu napretka oko Beorgada i Prištine, ocjenjuje portal.
– Bili su razočarani – tvrdi Politiko i dodaje da je sastanak, koji je trebalo da se fokusira i na težnje regiona ka evrointegracijama, ubrzo “zapeo” i “zaglibio” se zbog odnosa Beorgada i Prištine, što je izazvalo kritike da je, umjesto da poboljša situaciju, “diplomatija Berlina i Pariza samo pogoršala stvari”.
– Jedina srećna osoba bila je Mogerini – navodi portal da je rekao jedan od učesnika.
Time što je samit organizovan izvan pokroviteljstva EU, koja sama vodi proces za normalizaciju odnosa između Beorgada i Prištine, Francuska i Njemačka su na sebe preuzeli inicijativu, ocjenjuje portal.
Politiko dodaje i da, iako je Mogerini pozvana na sastanak u Berlinu, ona je dobila manju ulogu.
Portal navodi i da je Mogerini, tokom većeg dijela svog mandata, koji je počeo 2014. godine, malo pažnje obraćala na Balkan, ali da je postala aktivnija pošto se region našao u središtu politike velikih sila, poput Kine i Rusije, “koje žele da tamo šire uticaj”.
Međutim, kako ocjenjuje Politiko, ona do sada sa malo toga može da se pohvali.
Portal prenosi i da se ona našla na udaru kritika, jer nije ostvarila napredak u odnosima između Beograda i Prištine, kao i zato što je, kako tvrdi, “stvorila probleme prigrlivši plan koji bi omogućio takozvanu razmjenu teritorija duž etnickih linija”.
Politiko naglašava i da dok neki u Beogradu i Prištini podržavaju tu ideju, Merkel se njoj duboko protivi, jer se plaši da će to biti opasan presjedan u regionu, dok je Francuska mnogo više dvosmislena po tom pitanju.
Politiko ocjenjuje i da je samit skrenuo sa puta skoro čim je počeo.
Kako tvrdi, delegacija iz Prištine bila je podijeljena oko toga da li da prihvati kompromis.
