U posljednji čas Kapela vidovdanskih heroja u Sarajevu spasena je od totalnog propadanja. Nakon bezbroj apele SPKD Prosvjeta, prije dvije godine kapela je vraćena u posjed SPC, a Vlada Kantona Sarajevo izdvojila je 25.000 KM za njenu obnovu. Od 1939. godine u kapeli počivaju posmrtni ostaci Gavrila Principa i pripadnika Mlade Bosne.
Na obnovu kapele vidovdanskih heroja predugo se čekalo. Odricalo se Sarajevo pripadnika Mlade Bosne , obrisalo Principove stope, ali nisu mogli zanemariti činjenicu da ispod mermerne ploče, počivaju ličnosti svjetske istorije.
– Zadovoljstvo je veliko jer su apeli urodili plodom. Potpuno je zamjenjen krov, uređene su staze oko kapele. Kanton je pomogao sa 25.000 KM. Stvar je mitropolije kako će uredizi prostor unutra – poručio je Savo Vlaški, predsjednik SKPD Prosvjeta.
Elvedin Konaković, predsjednik Skupštine Kantona Sarajevo poručuje da ih nije bilo starh reakcija javnosti da pomognu obnovu kapele.
-Nije nas bilo strah reakcija što će jedni reći da je dobro, drugi da nije – takav je život kad živimo politiku. Ovo je jedna lijepa vjersko – ljudska priča i nije nam bio problem da u njoj učestvujemo – istakao je Elvedin Konaković.
Kapela Svetih arhanđela Mihaila i Gavrila sagrađena je na inicijativu sarajevskih Srba da se Gavrilu Principu i desetorici njegovih sapatnika, pomorenih u austrougarskim kazamatima podigne dostojan spomenik.
– Arhitekta je bio Aleksandar Deroko koji je projektovao i crkvu u Pofalićima. Ona je trebala biti sagrađena u Splitu, međutim gradnju nije dozvolila katolička crkva – napominje književnik Željko Pržulj.
Boško Tomić izaslanik srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, nepomenuo je da je ovo tek početak obnove u Sarajevu.
– Ovo je tek početak. Puno je Sarajevo takvih mjesta gdje su Srbi dali pečat. Preko 170.000 Srba koji su živjeli u Sarajevu, obavezalo nas je da vodimo računa o tome – poručio je Boško Tomić.
Ova kapela čuva i sjećanje na pravoslavno groblje Donja Hiseta, staro nekoliko vijekova, koje je izmješteno zbog izgradnje današnjih institucija BiH na Marindvoru. Dio nadgrobnih spomenika, uglavnom ispisanih crkvenoslovenskim pismom iskorišten je upravo za izgradnju obnovljene kapele.
