U Srpskoj su rođene prve trojke od početka godine.
Kako podsticati natalitet i spriječiti odlazak mladih, teme su od nacionalnog značaja za Srpsku. Zato je predsjednica Republike pokrenula Program za demografsku obnovu. Do septembra trebalo bi da imamo stručnu analizu.
Registar stanovništva, socijalna karta, usklađivanje rada i roditeljstva, uključivanje tema o demografiji i reproduktivnom zdravlju u škole – samo su neke od mjera, koje bi trebale da se nađu u nacionalnom Programu.
– Naša namjera je da oko tog programa okupimo sve institucije. Trebaće nam i Narodna skupština Republike Srpske, koja ne mora da bude mjesto gdje ćemo dizati ruke i nešto izglasavati, hoćemo da imamo zdravu debatu i imaćemo druge javne konsultacije da bismo svakoga ko je zainteresovan uključili da dođu do strateškog dokumenta – navela je Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske.
Nosilac projekta Centar za demografsko istraživanje, već je uradio pola posla. Konkretne prijedloge trebalo bi da pripreme prije usvajanja budžeta. Prate odliv radno sposobnog stanovništva, što smatraju gorućim problemom.
– Tim problemom se bave mnoge države u okruženju i tu ekonomski faktor utiče jako bitno, prije svega ljudi žele bolji posao, bolju zaradu i bolje uslove života, kvalitetniji život i tu ima dosta prostora da se nešto radi – smatra Draško Marinković, predsjednik Centra za demografsko istraživanje u Banjaluci.
Tridesetdvogodišnja Ena Mitrovski, majka desetogodišnje djevojčice, vjeruje da se u Srpskoj može živjeti. Uspješno vodi umjetničku galeriju, organizuje festivale i zadovoljna je postignutim. Živjela je i u drugim državama, ali tamo nije željela ostati da radi kao njegovateljica, nakon što je godinama ulagala u obrazovanje.
– Smatram da moramo da se pokrenemo nekako, svako individualno. Nama niko ništa ne može obećati da će se promijeniti, jer moramo se izboriti samostalo – kaže Mitrovska.
Kako mlade motivisati da ostanu. Centar predlaže veće podsticaje na stambene kamatne stope, dodjelu stanova mladim parovima uz plaćanje režija, i naseljavanje napuštenih imanja. Problem su i starenje, povećanje mortaliteta i odlazak reproduktivno sposobnih žena. Ističu da su Vladine mjere do sad dale rezultate, i da je u prošloj godini povećan broj novorođenih.
– Zadnjih osam godina u prosjeku je rođeno 9.500 djece a to je nedovoljno za zamjenu generacija ali s obzirom da fertilni kontigent žena koje nam rađaju djecu sasvim je zadovoljavajući zato što nam se svake godine smanjuje fertilni kontigent žena – upozorio je Marinković.
Analize ukazuju da žene žele da rađaju dvoje do troje djece, zbog čega se mora podsticati materinstvo. Udruženje roditelja sa četvoro i više djece vjeruje da će biti usvojeni njihovi prijedlozi: penzionisanje majki sa 15 godina radnog staža, podsticanje samozapošljavanja, dodjelom obradivog zemljišta. I Centar i Udruženje predlažu univerzalni dječiji dodatak za svako dijete.
– Tražimo da svako dijete ima taj dodatak da se ukine onaj famozni cenzus ili ako mora da bude to visina potrošačke korpe po članu u domaćinstvu – istakao je Јovan Radovanović, predsjednik Udruženja roditelja sa četvoro i više djece.
Vlada je već preduzela mjere, ali u Centru smatraju da korisnici o njima malo znaju. Među njima su: materinski dodatak, plaćeno odsustvo porodilja, mjere dopusta, stambeni podsticaji bračnim parovima, besplatni udžbenici, stambeno zbrinjavanje, programi samozapošljavanja. Cilj Nacionalnog programa je da ih ukrupni i da natalitet postane interes svih.
