Ako se politika u slučaju „Gulen“ stavi iznad zakona kako bi zadovoljila zahtjevima Turske, Bosna i Hercegovina će još jednom pokazati da je država koja ne poštuje zakone i Ustav na osnovu kojih treba da funkcioniše.
Ovako stručnjaci vide test na kome se našla BiH, koja treba da pokaže da li će udovoljiti jakom lideru i održati „simpatije“ koje ima s Turskom ili se držati pravnog puta i sudbinu „gulenovaca“ odlučiti poštujući zakone i ljudska prava.
I tako dok desetine ljudi koji u BiH rade i kao ugledni prosvjetari strepe šta će biti sa njihovim životima, zahtjev Turske za njihovim izručenjem svakim danom dobija sve dublje dimenzije.
Advokati i pravnici objašnjavaju da se takvi zahtjevi mogu ispostaviti samo na osnovu međunarodno priznatih presuda, te da je odluka na pravosudnim institucijama.
Politika ne smije iznad zakona
S druge strane, sve su jača predviđanja da zahtjev predsjednika Turske prerasta u pritisak i da bi politika mogla da se stavi iznad zakona i udovolji Erdoganovim zahtjevima „na lijepe oči“ mimo pravne procedure.
– Turska ima pravo da traži izručenje vlastitih državljana, a jednako tako BiH ima obavezu poštovanja vlastitog pravnog okvira i međunarodnih standarda koji regulišu zaštitu ljudskih prava. To u svakom slučaju predstavlja pravno pitanje i nikako ga ne treba stavljati u politički kontekst – smatra pravnik i predsjedavajući Odbora direktora Transparensi internešnal BiH Srđan Blagovčanin.
Foto: Klix/RAS Srbija
Srđan Blagovčanin
On naglašava da je Sud BiH u prošlosti donosio odluke postupajući po sličnim pitanjima, te smatra da je to najbolji put.
– U svakom slučaju, ovo pitanje ne bi smjelo biti pod uticajem politike. BiH kao suverena zemlja mora poštovati vlastite zakone i međunarodne pravne standarde zaštite ljudskih prava. Mada smo vidjeli da advokati osoba čije se izričenje traži upozoravaju na prisutne političke pritiske – objasnio je on.
Todorović: Političari misle da su bogovi
Da politika treba da bude što dalje od ovog pitanja saglasan je i izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Branko Todorović.
– Ako se politika stavi iznad zakona to bi bio još jedan pokazatelj da BiH kao država ne treba da postoji. Ako ne poštuje zakone na kojim se zasniva, zašto onda da postoji – upitao je Todorović.
Objašnjava da BiH mora da poštuje evropske standarde koji proističu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama i da jednostavno postupi po tome.
– Nadam se da će doći dan kada politika neće biti iznad zakona, Ustava, međunarodnih standarda i konvencije. Radi se o dokumentima koje je BiH obavezna da sprovodi i bilo bi katastrofalno da u ovom slučaju postoji neko politikanstvo, trgovina i mešeterenje. To bi bilo sramno, neprihvatljivo i necivilizacijski – objasnio je Todorović.
Dodaje da BiH i Turskoj i drugim državama treba dati do znanja da ima svoj suverenitet, integritet, zakone i konvencije koje poštuje.
– Sve zemlje, pa i Turska, moraju biti svjesne da ne mogu tako da narušavaju integritet BiH. Međutim, mi jesmo svjedoci da se zakoni često ne sprovode, te da su u ovoj državi politika i političari iznad zakona, Ustava i iznad bilo čega – rekao je on.
Todorović naglašava da se političari u BiH ponašaju kao bogovi koji se stavljaju iznad svih, te se nada da tako neće biti ovaj put, jer bi bio ozbiljno narušen integritet BiH.
– Međutim, uvijek ostaje otvoreno pitanje šta nekome od moćnika može pasti na pamet, jer su kod nas čuda moguća zato što smo država koja ne pokazuje dosljednost u poštovanju svojih zakona – zaključio je on.
Moldavija
Podsjećamo, turski predsjednik je tokom posjete Sarajevu zatražio od članova Predsjedništva BiH da izruče Turskoj njene državljane za koje se pretpostavlja da su pripadnici Gulenove organizacije „Feto“, koju tamošnje vlasti smatraju odgovornom za pokušaj državnog udara 2016. i sumnjiče za terorizam.
Pozivajući se na činjenicu da Ujedinjene nacije nisu organizaciju „Feto“ proglasili terorističkom, te na konvencije o ljudskim pravima, Sud BiH je do sada odbijao zahtjeve Turske za izručenje.
Ukoliko bi postupila po Erdoganovom zahtjevu, BiH bi se mogla naći u istoj situaciji kao i Moldavija. Oni su deportovali šest turskih državljana, mahom učitelja u školama. Međutim, presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju poznatom kao „Ozdil i ostali protiv Moldavije“, prošli mesjec je utvrđeno da je Moldavija deportacijom prekršila ljudska prava.
Perić: Ljudi moraju znati na čemu su
Advokat Slobodna Perić objašnjava da se ovaj slučaj mora riješiti što prije kako ljudi o kojim se radi ne bi živjeli godinama u strepnji.
– Ovo je postupak kao i svaki drugi. U BiH ima sigurno 13 zahtjeva za izručnje, a zakon je propisao taj postupak. Ako Predsjedništvo BiH ili neko drugi bude morao da interveniše i ubrza proces, onda to nije dobro. Taj proces mora da ide brzo sam po sebi, da bi osobe o kojima se radi mogle da budu izručene ili da nastave normalo da žive. U pitanju su kratki rokovi da se odlučuje o zahtjevima; ako neka zemlja traži izručenje svojih državljana, onda druga zemlja to u kratkom roku mora da riješi, a ne godinama držati ljude i stvarati im nesigurnost. Politika sa tim odlukama ne bi trebala da ima ništa, mada svi znamo kako kod nas to ide – rekao je Perić.
