Republika Srpska ima pravo da ponovo traži da ima svoj grb, kao jedno od najvažnijih znamenja, a takvu inicijativu u Narodnu skupštinu treba uputiti kada bude postojala potpuna sigurnost da će biti prihvaćena i sprovedena.
Izjavio je to za Glas Srpske predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske Rajko Kuzmanović, koji je 2008. godine, kada je Srpska odlukom suda ostala bez grba, bio predsjednik Republike.
Već duže vrijeme traju rasprave i sporovi o znamenjima Srpske, a Kuzmanović podvlači da su himna, grb i zastava simboli koji predstavljaju identitet teritorijalne i upravne jedinice države ili državotvorne jedinice – federalnih jedinica i entiteta.
– To je osjetljivo pitanje i zato su rijetki sporovi u svijetu ili ih gotovo nema o tome. Kako je BiH država iznenađenja, nestabilna i stjecište protivrječnih i protivustavnih rješenja, dešava se da budu pokrenuti postupci pred Ustavnim sudom BiH da se ospore sva tri znamenja. Taj sud, kao očigledno pristrastan i uveliko politički, osporio je znamenja Republike, osim zastave. Skupština je usvojila novu himnu i amblem, koji ima ulogu grba. Taj čin donošenja novih obilježja ne znači da je to trajno rješenje, već da je čin poštovanja vladavine prava i ustavne odredbe da se odluke ustavnih sudova ne komentarišu, već da se izvršavaju – istakao je Kuzmanović, koji je doktor pravnih nauka i bivši sudija Ustavnog suda Republike Srpske.
Komentarišući najavu iz Ujedinjene Srpske da će pokrenuti inicijativu da Srpska nakon 11 godina ponovo dobije grb, kaže da je to legalno.
– Drugo je pitanje da li su politički i opšti društveni uslovi pogodni za takvu inicijativu. Ovu i slične osjetljive inicijative treba zvanično uputiti Skupštini kada postoji potpuna sigurnost da će biti prihvaćena i sprovedena. Znamo iz iskustva da su ovakve i slične inicijative osporene po principu “zaštite vitalnog interesa“. Zato bi bilo dobro da inicijativa bude, za sada, političkog karaktera, a da se uputi u Narodnu skupštinu nešto kasnije – ocijenio je Kuzmanović.
Za svaku državu ili državotvornu jedinicu kakva je Srpska, kaže, od velike je važnosti da ima sva tri znamenja, a posebno grb, jer u grbu treba da bude na simboličan način označena istorija i tradicija naroda.
– Istina je da je postojeći amblem uveliko prihvaćen kao grb, pa zbog toga nije hitno da se pokreće postupak za novi, odnosno da se vrati stari, sa vjerovatno nekim novim elementima. Zato bi trebalo, najvjerovatnije, rješavati pitanje znamenja u paketu ustavnih promjena, gdje je i pitanje smrtne kazne – rekao je Kuzmanović.
Prisjetio se da je, u vrijeme kada je osporavan grb Srpske, osuđivana zla namjera podnosilaca postupka, ali i pristrasnost stava Ustavnog suda, te dvoličnost međunarodne zajednice u donošenju nepravne odluke.
– Nikada niko nije prihvatao da je to trajna i konačna odluka, već da je to privremeno rješenje i da treba sačekati povoljan trenutak da se ponovo vrati grb, a dotle koristiti ova postojeća. Srpska ima pravo da pokrene ovaj i ovakav postupak, s tim da se unese u novi zahtjev o grbu bilo kakav novi element, makar bio u dekorativnom, a ne suštinskom dijelu grba. U tom slučaju ne važi pravni princip “ne ponovo odlučivati o istoj stvari“, pa se može pokrenuti postupak. Bitno je istaći da u ovom slučaju ne važi princip zastarjelosti, pa se novi postupak može pokrenuti u svakom trenutku – rekao je Kuzmanović.
Odlučuje narod
Rajko Kuzmanović je, na pitanje kakav bi grb trebalo da ima Republika Srpska, odnosno da li bi ponovo trebalo predlagati viđena rješenja ili tražiti novo, istakao da treba da ima onakav kakav podržavaju građani i za koji imaju osjećaj da je njihov.
– To znači da nije bitno da li je to Nemanjića grb, grb Kraljevine SHS, sadašnji aktuelni amblem koji ima funkciju grba ili neki od navedenih sa manjim ili većim izmjenama heraldičkih elemenata. O grbu i drugim znamenjima odlučuje narod – zaključio je Kuzmanović.
