Godišnje se oko 30.000 odraslih i djece u Republici Srpskoj zbog problema sa mentalnim zdravljem obrati psihijatrima ili psiholozima.
Dobra vijest je da se skoro 90 odsto njih liječi ambulatno, što znači da su na vrijeme prepoznali problem, ali i da liječiti se od ovih vrsta tegoba više nije “sramota”, kao nekad.
Dr Biljana Lakić, nacionalna koordinatorka RS za mentalno zdravlje, ističe da je najbitnije ne stigmatizovati ljude koji imaju problema sa mentalnim zdravljem, jer je stigma često teža i od same bolesti.
Foto: Borislav Zdrinja/RAS Srbija
– Na probleme sa mentalnim zdravljem mogu uticati razni faktori, inače vrlo prisutni u našim životima, od traumi u djetinjstvu, vršnjačkog nasilja u školskom dobu, ili loše materijalne situacije, stresa i pritiska na radnom mestu kod odraslih – rekla je juče Lakićeva povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Da duša može svakog da zaboli i da povod za tu bol mogu biti situacije koje često kod svojih bližnjih ne prepoznajemo kao traumatične, svjedoče i iskustva ljudi koji su se liječili u psihijatrijskim ustanovama.
“U rat sam ispatila tatu, iz rata se vratio otac”
– U rat sam ispratila tatu, iz rata mi se vratio otac…Kuća u koju smo se uselili, nakon izbjeglištva, nije bila moj topli dom, iz nje je izbijala hladnoća… Kada sam prvi put pao na ispitu i izgubio godinu na fakultetu, nisam to sportski podnio – fragmenti su priča ljudi koji su se godinama borili sa problemima u mentalnom zdravlju.
Akutni manjak energije, kriza identiteta i anksioznost pratili su od rane mladosti i Svjetlanu Opačić (35) iz Banjaluke. Danas je ona nasmejana mlada žena, pravnica, koja radi, putuje, pjeva, slika i zrači pozitivnom energijom.
Foto: Borislav Zdrinja/RAS Srbija
Svjetlana Opačić
– Nema čarobne pilule, niti čarobne riječi psihologa ili psihijatra, koja će nas na prečac izliječiti. Čarolija je u nama. Moramo sami preuzeti odgovornost za svoj život i svoje zdravlje – kaže Svjetlana.
Otkriva da se sa problemima izborila zajedno sa svojim “drim timom”, koji čine psihijatar, psoholog, porodica, prijatelji, drugari iz Udruženja građana “Zajedno”. Ipak, na čelu tog tima uvijek je, kaže, bila – ona sama.
Dr Milan Latinović, koordinator za mentalno zdravlje u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ističe da zdravstveni sistem ne može sam, bez učešća drugih segmenata društva, odgovoriti na izazove u ovoj oblasti.
Dobri savjeti i poruke nade
– Pozivamo sve građane da vode računa o svom mentalnom zdravlju i zdravlju svojih bližnjih. Dovoljno je da u nekim kriznim momentima u pomoć priteknu članovi porodice, prijatelji, radne kolege, pa da se, uz pomoć medicinskih profesionalaca, izbjegnu teške posljedice – poručio je Latinović, na konferenciji organizovanoj u Vladi RS povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Foto: Borislav Zdrinja/RAS Srbija
U tom kontekstu, istaknuto je na konferenciji, veliku ulogu imaju i mediji, pogotovo u borbi protiv stigmatizacije i uvriježenih stereotipa i mitova, koji prate ljude sa problemima sa mentalnim zdravljem.
– Bitno je razlikovati mitove i činjenice, jer mitovi su podloga za stigamtizaciju. Jedan od mitova, vezanih za suicid, jeste onaj po kome ljudi koji pominju samoubistvo to “ne misle ozbiljno”. Naprotiv, pominjanje suicida najčešće je prvi poziv u pomoć, kod ljudi koji se bore sa tjeskobom ili derpesijom – istakla je Jelena Vujić, portparolka ministarstva zdravlja RS i jedna od kaoautorki priručnika za etičko izveštavanje o mentalnom zdravlju.
Kako su istakli učesnici skupa, umjesto senzacionalističkih priča, koje mogu izazvati dodatnu teskobu, strah i beznađe, mediji mogu ponuditi dobre savete i poruke nade, koje će pomoći u očuvanju mentalnog zdravlja stanovništva.
