Suština reforme inspektorata Republike Srpske je da se siva ekonomija za koju se procjenjuje da čini 25 do 30 odsto privrednih tokova u Srpskoj suzbije što više i uvede u legalne tokove, rekao je danas pomoćnik ministra za resor uprave Nikola Knežević.
Knežević je u Prijedoru, na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o inspekcijama Republike Srpske koju je organizovalo Ministarstvo uprave i lokalne samouprave, naglasio da je ogroman udio neformalne ekonomije i da 70 odsto registrovanih poslodavaca nose teret neregistrovanih, te da se ovim zakonom prvi put normira i kontrola neregistrovanih subjekata.
Prema njegovim riječima, novi zakon predviđa subordinaciju i bolju komunikaciju svih organizacionih jedinica inspektorata na republičkom i lokalnom nivou i uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema.
On je istakao da će se tako izbjeći preklapanje u radu, te omogućiti formiranje odjeljenja za posebni nadzor i internu kontrolu koje će štititi i subjekte nadzora i inspektore, uključujući i zaštitu od raznih vrsta pritisaka posebno karakterističnih za manje sredine.
Knežević kaže da će se kontrola zaštite na radu podići na viši nivo, da će Ministarstvo unutrašnjih poslova, Inspektorat i Poreska uprava formirati zajedničko koordinaciono tijelo s ciljem unapređenja saradnje, te da će se težiti maksimalnoj depolitizaciji, uvesti mogućnost oduzimanja robe i inventara s ciljem zabrane obavljanja djelatnosti i razmotriti mogućnost otvaranja info-linije za pomoć subjektima nadzora.
Predstavnik Saveza sindikata Republike Srpske Igor Ratković rekao je da je Sindikat svoje četiri osnovne primjedbe dostavio predlagaču zakona i da se one odnose na najavu inspekcijskih kontrola koje su bespredmetne kad je riječ o radu na crno.
Ratković je naveo da se primjedbe odnose i na nemogućnost učešća radnika kao zainteresovane strane prilikom inspekcijskih kontrola, na potrebu da se poslodavcima koji ponove nepravilnosti u radu kazne udvostruče i na uključivanje tužilaštva u slučajevima u kojima inspekcije posumnjaju na krivična djela.
“Još se nismo izborili sa zloupotrebom instituta najniže plate”, dodao je Ratković.
Predstavnici poslodavaca žalili su se da nemaju kapaciteta za ažurno praćenje promjena zakona i podzakonskih akata, te da ih administracija usporava u razvoju i da kontrole inspektora predugo traju.
“Ja sam ovaj zakon doživjela kao zastrašivanje privrede. Previsoke su kazne i sigurno neće stimulativno djelovati na mlade da zasnuju biznis”, rekla je knjigovođa u privatnoj drvoprerađivačkoj firmi Radmila Kovačević.
Predsjednik Upravnog odbora Područne zanatsko-preduzetničke komore Prijedor Ranko Zgodić ukazao je na čestu praksu selektivnog pristupa, te poručio inspektorima da one koji su neregistrovani, a bave se nekom djelatnošću, najlakše mogu pronaći na društvenim mrežama.
“U Prijedoru je pet-šest registrovanih proizvođača torti i kolača, a pedeset neregistrovanih. Ima ugostiteljskih objekata sa po dva zaposlena na po dva časa, a rade 16 časova dnevno 365 dana u godini. Nama nije cilj da se njima zabrani rad, ali jeste da se uvedu u legalne tokove”, rekao je Zgodić.
Inspektor za hranu grada Prijedora Bojana Grbić rekla je da je u svom radu imala potrebu za policijskom intervencijom, koju nije mogla obezbijediti jer su procedure zahtijevale vrijeme, a slučaj je bio hitan.
Aleksandar Tomić iz Sindikata poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske rekao je da je žalosno što je institucija inspektora srozana na nivo da je potrebna policijska asistencija, ali i da se davanjem savjetodavne uloge Inspektoratu, takođe, urušava dignitet institucije.
“Poslodavci ne mogu imati takav komoditet. Ako nemaju mogućnosti da sami angažuju pravne tehničare ili pravnike, imaju udruživanja po granama i zajedničkog angažmana pravnih stručnjaka za svoje potrebe, a tom slučaju i dijeljenja troška”, naveo je Tomić.
Inspektori su poručili da se svijest mora mijenjati kod svih, da je odgovornost i na poslodavcima i radnicima, a ne samo na inspektorima, te da se radnici za zaštitu najčešće obrate kad dobiju otkaz, dok im prije toga rad na crno ne smeta.
“Inspektori kontrolišu 150 zakona i 750 podzakonskih akata”, rekao je predstavnik Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Aleksandar Kaurin i dodao da je u radu inspektora generalno 60 odsto prevencije, a 40 odsto represije.
Tržišni inspektor grada Prijedora Adrijana Sajak upitala je ko kontroliše muzičare na svadbama, na šta joj je rečeno da je to u nadležnosti republičke prosvjetne inspekcije.
“Pet ljudi zaradi po svadbi 5.000 KM, a ne znamo da li plaćaju obaveze državi za to”, navela je Sajak.
Javnoj raspravi prisustvovali su predstavnici Prijedora, Kozarske Dubice, Novog Grada i Kostajnice. Nakon Trebinja, Istočnog Sarajeva, Bijeljine, Doboja i Prijedora, javna rasprava o ovom zakonskom nacrtu sutra će biti održana u Banjaluci.
