Srpskom narodu neophodan je drugačiji pristup kulturi sjećanja odnosno sistemsko učenje poštovanja žrtava svojih predaka kako bi se takav pristup ostavio generacijama koje dolaze i kako bi se suzbili narativi propagande, rekao je danas u Prijedoru profesor Dejan Karlica na istorijskom času povodom Dana boraca odbrambeno-otadžbinskog rata.
“U suprotnom, jedini narod koji je želio da živi u Jugoslaviji i sačuva je, o čemu svjedoči mnogo podataka, na primjer referendum srpskog naroda u BiH, postaje kriv za raspad te zemlje. Isti narod čije su žrtve i 1914-1918. i 1941-1945. bile jedini zalog nastanka te zemlje, ali i čiji je zaborav na te žrtve bio bolesni preduslov da bi zločinci živjeli sa žrtvama”, rekao je Karlica na skupu koji je organizovala Boračka organizacija grada Prijedora.
1 od 6
On je naveo da je na pragu tridesete godišnjice od početka odbrambeno-otadžbinskog rata i da je to period koji se u istorijskoj nauci smatra minimumom protoka vremena neophodnog da se izučavanju istorijskih događaja može prići bez mržnje i predrasuda.
“Srpski narod redovno je plaćao ogromnu, rekli bismo sumanutu cijenu te slobode u krvi. Zato su djelovanja velikih sila često bila usmjerena u pravcu slamanja, progona, pa i istrebljivanja našeg naroda. Nažalost, ovi projekti su glavne izvršitelje pronalazili u drugim južnoslovenskim narodima, iste krvi i porijekla, ali druge i drugačije vjere ili ideologije”, naglasio je Karlica.
On je istakao da je vremenom konstruisan jedan moćan narativ poluistina i laži kojim se Srbi proglašavaju došljacima na prostoru na kojem oduvijek žive sa nepromijenjenom sviješću o sopstvenom identitetu.
“Iako ništa odvratnije nema od licitiranja brojem stradalih, vidimo da jedino Srba na ovim prostorima nedostaje u milionskim ciframa, i opet samo u 20. vijeku. Vidimo, nažalost, da i jedino Srba više nema, osim možda na nivou statističke greške, u mnogim oblastima gdje su vijekovima živjeli i bili najčešće većina. I sve to najbolje svjedoči svakom ko nije zlonamjeran i ko želi da vidi golu i surovu istinu”, dodao je Karlica.
On je poručio da treba učiti na primjeru drugih.
“Svaki Jevrej ima obavezu da u Jad Vašem, centralni kompleks obilježavanja Holokausta, odnosno genocida nad Jevrejima, dođe najmanje tri puta. Kao školarac, da bi napisao pismeni zadatak o svojim precima, zatim kada stasa za vojsku i treći put sa svojim djetetom. Neka to postane i naša obaveza kada je u pitanju Donja Gradina, ovaj dan i mjesto gdje se nalazimo ili stotine drugih istorijskih stratišta za koje je svako od nas lično ili porodično vezan”, zaključio je Karlica.
Istorijskom času prethodili su parastos u Crkvi Svete Trojice i polaganje vijenaca na centralni spomenik “Za krst časni”, a slijede radna i svečana sjednica Skupštine Boračke organizacije grada Prijedora.
