Samo nekoliko dana nakon što je javno poručio da će raditi na deportaciji migranata iz BiH, ministar bezbjednosti Fahrudin Radončić već je naišao na prepreke, kako one bezbjednosne, tako i političke.
Radončić je, naime, ubrzo nakon najave da će raditi na protjerivanju migranata zatražio od direktora Službe za strance BiH Slobodana Ujića da utvrdi tačan broj ilegalnih ekonomskih migranata kako bi se krenulo u proces njihove deportacije. Međutim, veliki broj njih uopšte ne želi da našim bezbjedonosnim službama pokaže svoj pasoš i otkrije identitet.
Da zlo bude veće, čak ni ambasade zemalja iz kojih migranti dolaze ne žele da sarađuju s našim službama kako bi se utvrdio njihov identitet.
Radončić je prstom ukazao na ambasadu Pakistana u BiH za koju kaže da uporno odbija da pomogne bezbjednosnim strukturama BiH da otkriju ko su i kako se zove više od 5.000 državljana te zemlje, koji nelegalno borave u BiH.
“Nož u leđa”
Umjesto da traže objašnjenje, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i ministarka spoljnih poslova Bisera Turković potrčali su da pozovu pakistanskog ambasadora u BiH da mu se „izvine zbog Radončićevog ponašanja“.
Radončić je u međuvremenu poručio da će krivac za problem migrantske krize u BiH biti SDA, te poručio da oni migranti koji ne žele da otkriju svoj identitet trebaju ići u zatvor, a ne migrantski centar.
Da li je ovako nešto moguće i kakve bi posljedice izazvalo?
Stručnjak za bezbjednost i predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) Ilija Životić kaže za Srpskainfo da je mnogo teško nakon nekoliko godina prihvatanja migranata napraviti takav zaokret kakav najavljuje Radončić.
Foto: juGmedia/YouTube
– To se naročito odnosi prema onim migratima koji su već na teritoriji BiH. Da, možete ih osuditi na kaznu zatvora, ali na koliko? Ne vjerujem da bi dobili više od godinu do dvije. Međutim, šta ćete kada odsluže tu kaznu?! Opet nemate njihov pravi identitet niti zemlju porijekla, a rizikujete mnogo – kaže Životić.
Tranzit
Dodaje da je veliki broj migranata sigurno bio učesnik borbi u Siriji i Iraku.
Životić ističe da nije džaba Austrija poslala protivterorističku jedinicu Grcima u pomoć da odbrane granicu nakon što je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan riješio, ne da pusti, već da potjera i usmjeri desetine hiljada migranata iz pravca Turske ka EU.
Mogli su Austrijanci, kako ističe Životić, da pošalju bilo koju policijsku jedinicu, ali nisu, jer Beč se u tom trenutku branio na granici Turske i Grčke.
– I sad zamislite reakciju tih nekadašnjih boraca prema državi koja ih je držala u zatvoru zbog nemogućnosti utvrđivanja identiteta. Takođe, veliki broj migranata je porijeklom iz Avganistana. Pogledajte listu američke administracije, vidjećete da na listi terorističkih organizacija ima više od 20 onih kojim je baza Avganistan. Te organizacije drže pod kontrolom nekoliko miliona stanovnika i ogroman dio teritorije Avganistana. Njih, prije svega, nije ni trebalo puštati da uđu u BiH. Sada kada su već tu najpametnije je što bezbolnije po BiH omogućiti im da odu preko Hrvatske, dalje u Zapadnu Evropu, koja im i jeste cilj – upozorava Životić.
Radikalizacija
On kaže da je posebno pitanje šta bi se dešavalo u zatvorima da se u njih smjesti par hiljada migranata za koje se ne može sa sigurnošću utvrditi identitet. Prije svega, upitao je Životić, ima li mjesta u zatvorima!?
– Šta ćete da uradite po pitanju radikalizacije u zatvorima koja je rak rana od početka migrantske krize? Realno, federalni sistem nije znao da je obuzda ni s minimalnim brojem zatvorenika povratnika s ratišta, radikalnih islamista, a ne sada kada bi u njih smjestili stotine ili hiljade migranata. Takav potez može dovesti da zatvori BiH postanu rasadnik ekstremista, što može imati velike bezbjedonosne, političke, a samim tim i ekonomske probleme za BiH – ističe Životić.
On kaže da pitanje migranata, koji su bezbjedonosni izazov za sve evropske zemlje, ali i bezbjedonosna prijetnja, previše kompleksno da bi se rješavalo u ovom trenutku na taj način, odnosno preko koljena.
Primjer Mađarske
Životić se plaši da bi se to moglo obiti BiH o glavu. Umjesto toga, kako ističe on, potrebno je povećati komunikaciju i razmjenu informacija i iskustava sa zemljama u regionu i najboljim službama bezbjednosti svijeta.
Životić ističe da je potrebno, prije svega, zauzeti jasan stav kao država o migrantima.
Foto: Dumitru Doru/EPA
– Da li ste za primanje ili ne? Da li ste za tranzit ili ne? I onda napraviti adekvatne zakone i striktno ih primjenjivati. Mi mađarskog premijera Viktora Orbana možemo mrziti ili voljeti, ali on je stvorio jasan društveni konsenzus po migrantskom pitanju, donio zakone i striktno ih primjenjuje – ističe Životić.
Profit
Podsjeća da Orban zbog svojih stavova trpi kritike EU i nevladinog sektora, ali jasno kaže da će platiti novčane kazne Briselu. Međutim, ne popušta, drži vojsku i zid na granici. I tako se ponašaju svi u njegovom sistemu.
– Nema onih koji kukaju za novcem koji bi mogao da se zaradi na smještaju migranata. Nema onih koji bi da na svoje bližnje otvaraju nevladine organizacije za edukaciju migranata, za inkluziju migranata u društvo, za razne neke obuke, kurseve, predavanja lokalnom stanovništvu da bi razumjeli i prihvatili migrante u svoja sela i slično – navodi Životić.
On smatra da je inkluzija migranata iz Avganistana i Pakistana u evropsko društvo i sistem vrijednosti zabluda. Životić kaže da je dovoljno obići naselja gdje su oni većina u Parizu, Briselu, Štokholmu…
– Sva ta naselja preživjela su ogromne promjene od njihovog dolaska u poređenju sa stanjem od prije 2000. godine. Pitajte starosjedioce – poručuje Životić.
